Venera - "živi pakao" kao izazov za Rusiju
Šef "Roskosmosa" Dmitrij Rogozin navodi da je Venera "ruska planeta", pa Moskva "ne bi trebalo da kaska za drugima".
Misije na Veneru su dio vladinog programa ruskih svemirskih istraživanja za period od 2021. do 2030. godine.
Prema zvaničnim planovima, iduća ruska misija na Veneru zakazana je za kraj 2020. godine u obliku zajedničke misije "Roskosmosa" i američke Nase.
Osim toga, Rusija razvija i vlastiti istraživački program za Veneru i namjerava da pošalje najmanje tri istraživačka vozila na taj planet.
Kad je riječ o potrazi za vanzemaljskim životom, Venera se ne nalazi među potencijalnim kandidatima.
Naime, iako je slične veličine kao Zemlja, njenu atmosferu čini 97 posto ugljen-dioksida, a prosječna temperatura na površini planete je 464 stepena Celzijusovaa.
Ruska sonda "Venera sedam" je 1970. godine prva sletila na Veneru i poslala podatke nazad na Zemlju. Prethodne "Venera misije" izgorile su u atmosferi ili su se srušile na površinu Venere tokom neuspješnog slijetanja.
Rusija je jedina uspjela da prizemlji sondu na Veneru, pa Rusi smatraju da, na neki način, imaju pravo da Veneru smatraju "ruskom planetom", navodi "Rusija danas".
Zbog veoma visoke temprature na njoj, naučnici Veneru nazivaju "živim paklom".
Nedavno su naučnici britanskog univerziteta Kardif objavili studiju u kojoj su iznijeli tezu da u oblacima na Veneri možda postoje živi organizmi.