Kako avio-industrija preživljava korona krizu?

Gubici vazduhoplovnih kompanija na svjetskom nivou su oko 92 odsto, a u Italiji dva najprometnija aerodroma milanski Malpensa i Linate u septembru su imali 70 odsto manje putnika nego u istom periodu prošle godine.

U najkraćem, zaključuje list, avio-kompanije i aerodromi gledaju kako da prežive uprkos masivnoj pomoći, desetinama milijardi evra, koju su mnoge kompanije primile od svojih vlada.

Normalizaciju avio-saobraćaja moguće je očekivati tek 2024. godine, piše list.

U međuvremenu vlade se moraju suočiti sa problemima koje su posljedica kolapsa avio-saobraćaja, kao što je 400.000 radnih mjesta manje i još tri puta više osoba koje su indirektno živjele od tog posla.

Prema pisanju lista, putnici najviše otkazuju letove zbog straha da će morati ostati u karantinu bilo u zemlji koja je cilj putovanja ili po povratku kući.

Najviše štete bilježe dugolinijski letovi, koji su prema podacima međunarodne Asocijacije avio saobraćaja, u vrijeme kovida 19 gotovo sasvim ukinuti.

Na primjer, na letovima od Londona do Njujorka, koji su do pandemije donosili najveću zaradu, od pet četiri putnika su odustali od putovanja.

Takođe, putovanja u biznis klasi koja su bila do sada "zlatna koka" avio saobraćaja, gotovo su nestali jer, zbog straha od zaraze, poslovni ljudi sve više koriste razne oblike konferencija onlajn.

Kriza kroz koju prolazi avio saobraćaj u cijelome svijetu natjerala je neke kompanije da "kreativno" djeluju, pa je australijska kompanija Kvantas stavila u prodaju karte za putovanje "nigdje", nudeći sedam sati leta iznad kontinenta. Karte su rasprodate u rekordno kratkom roku.