Navršava se 29 godina od likvidacije najmanje 124 Srba iz Gospića
Porodice ubijenih posebno uznemirava i onespokojava saznanje da su trojica osuđenih za ovaj zločin već odavno na slobodi, napominju iz "Veritasa".
U Gospiću i okolnim mjestima u jesen 1991. godine Hrvatska vojska i policija su, uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim načinima i na više mjesta.
Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom režimu.
U tom periodu je, prema "Veritasovim" podacima, ubijeno najmanje 124 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 38 žena, od čega skoro polovina 17. i 18. oktobra.
Do sada su pronađeni i sahranjeni posmrtni ostaci 50 likvidiranih, dok se za ostalima još traga.
Iz "Veritasa" ukazuju da se ništa ne preduzima na pronalaženju ostalih 74 posmrtnih ostataka ubijenih Srba.
Sa likvidacijama srpskih civila bio je upoznat cijeli politički, vojni i policijski vrh hrvatske države, navode iz "Veritasa".
Nakon što su pripadnici ЈNA, krajem decembra iste godine pronašli 24 ugljenisana tijela srpskih civila u zoni razdvajanja sukobljenih strana, upoznati su, preko poznatih svjetskih medija i humanitarnih organizacija, i predstavnici međunarodne zajednice, pod čijim "pritiskom" je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman naredio istragu o tim likvidacijama.
Iako su prikupljeni dokazi ukazivali na naredbodavce i izvršioce tih ubistava, slučaj je vrlo brzo stavljen ad akta, a tijela ubijenih su iz primarnih premještana u sekundarne grobnice.
Tužilaštvo Haškog tribunala, ubrzo po osnivanju, vodilo je intenzivnu istragu o ovom događaju i slučaj je, prije nego je optužnica podignuta, ustupljen hrvatskom pravosuđu.
Županijsko državno tužilaštvo u Rijeci je u martu 2001. godine podiglo optužnicu protiv pet pripadnika Hrvatske vojske i policije zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a optuženi su za bezrazložno hapšenje i likvidaciju najmanje 50 lica.
Pravosnažnom presudom Županijskog suda u Rijeci iz marta 2003. godine osuđeni su tadašnji sekretar Operativnog štaba u Gospiću Tihomir Orešković na 15 godina, tadašnji komandant 118. brigade Hrvatske vojske Mirko Norac na 12 godina i Stjepan Grandić, tadašnji komadant Druge bojne, na 10 godina zatvora.
Istom presudom sud je, u nedostatku dokaza, oslobodio Norca, Oreškovića i Ivicu Rožića za likvidaciju trojice Srba iz Karlobaga, koji su 25. oktobra 1991. godine odvezeni i ubijeni na lokalitetu Crni Dabar na Velebitu, dok je protiv Milana Čanića, zbog odustanka tužioca, sud odbio optužbu.
Međunarodne i domaće institucije i organizacije iz godine u godinu pitaju zašto nisu procesuirani i ostali pripadnici Hrvatske vojske i policije za koje je "van svake sumnje" u tom sudskom postupku utvrđeno da su planirali, hapsili i učestvovali u likvidacijama gospićkih Srba, po komandnoj ili individualnoj odgovornosti, a takvih je više desetina, kao što se to radi u drugim slučajevima i u drugim državama regiona, ističu u "Veritasu".
Neki od njih su i danas na visokim funkcijama i položajima u Hrvatskoj vojsci, policiji i vlasti.
U Gospiću je, prema popisu stanovnoštva iz 1991. godine, živjelo 9.025 stanovnika, među kojima je bilo 36 odsto Srba i tri odsto Јugoslovena.
Prema popisu iz 2011. godine, u tom gradu je živjelo 6.575 stanovnika, bez oznake nacionalne pripadnosti.