Sabor "Romanija" okupio tridesetak grupa izvorne srpske pjesme
Sabor revijalnog karaktera održan je u etno restoranu "Kum" u okviru projekta Udruženja "Sveti Sava" sa Pala, u partnerstvu sa sokolačkim Kulturno-umjetničkim društvom "Zavičaj".
Autor i koordinator ovog projekta Nedeljko Žugić rekao je novinarima da je sličan projekat realizovao i u Zemunu, te da je prioritet sačuvati staru izvornu srpsku pjesmu sa prepjevima, upjevima i natpjevavanjima, prepoznatljivim za svaki kraj u kome nastaju i po čemu se razlikuje romanijska, starogorska, šumadijska ili kajda iz Sarajevskog polja.
Žugić je izrazio zadovoljstvo što je, sarađujući sa izvornim pjevačkim grupama iz svih krajeva Srpske i Srbije, uspio otrgnuti od zaborava staru srpsku izvornu pjesmu i sve to promovisati na prvoj internet televiziji "Ljudi govore", čiji je osnivač.
Nadežda Zlatić, koja godinama vodi "Dragačevski vez" iz Lučana, zadovoljna je što dolazi kod prijatelja u Republiku Srpsku, što se podmlađuju novim članovima i što je sa njima djevojka, budući doktor etnomuzikolog koja godinama prati njihovo nastojanje da sačuvaju izvornu pjesmu i narodne običaje.
Izvorna grupa Guslarskog društva "Rade Јamina" iz Višegrada predstavila se pjesmom svog kraja, ali, kako kažu, njeguju i romanijsku, drinsku i pjesmu sarajevskog polja.
Guslar Petronije Čolaković nastupio je sa predsjednikom sokolačkog Guslarskog društva "Romanija" Milovanom Radovićem, a predstavili su se guslarskom i izvornom narodnom pjesmom na poziv KUD-a "Zavičaj".
Potpredsjednik sokolačkog KUD-a "Zavičaj" Slobodan Komlenović rekao je da se pribojavao da ove godine zbog pandemije virusa korona Sabor neće biti održan, te je zahvalio Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, odnosno Upravi za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, koje je pomoglo održavanje ove manifestacije sa 2.480 KM i Žugiću.
On je podsjetio da je "Zavičaj" bio organizator prethodna tri Sabora izvornog srpskog pjevanja na Sokocu i da članovi ovog KUD-a više od tri godine njeguju izvornu pjesmu, narode običaje i tradiciju Glasinačko-romanijskog kraja, nastupajući na svim saborima i skupovima u Srpskoj i Srbiji, odakle donose nagrade i priznanja.
Na Četvrtom saboru srpskog izvornog pjevanja "Romanija" povelje za očuvanje srpskog izvornog pjevanja dodijeljene su Milji Dramičanin i nazdravičaru Dragoljubu Stojanoviću.