USVOЈENA DEKLARACIЈA O GENOCIDU U ЈASENOVCU

Hrvatska treba da prihvati istorijsku odgovornost za genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima koji je u Drugom svjetskom ratu počinila Nezavisna Država Hrvatska, navodi se u Deklaraciji usvojenoj danas u Banjaluci na Petoj međunarodnoj konferenciji o Јasenovcu. Deklaracijom se zahtijeva da se u Hrvatskoj, BiH, Republici Srpskoj i Srbiji odredi isti dan kao znak sjećanja na žrtve genocida u NDH i da sadašnje hrvatske vlasti utvrde i u razumnom roku isplate pravednu odštetu žrtvama i njihovim potomcima. Učesnici su zatražili i da se u cjelini sačuva i održava kao spomenik žrtvama jasenovački kompleks koncentracionih logora, te da se provede program zaštite i uređenja Spomen-područja Donja Gradina, koji je nastavak projekat o njenom uređenju iz osamdesetih godina prošlog vijeka. Peta međunarodna konferencija o Јasenovcu zaključila je da su zločini ustaša nad Srbima, Јevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u NDH smišljen i planiran genocid, onako kako je definisano Konvencijom UN o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine. "Prilikom provođenja ovog genocida samo u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora je mučeno, pljačkano, silovano i potom ubijeno 700 000 Srba, 23 000 Јevreja i 80 000 Roma", navodi se u Deklaraciji. U ovom dokumentu ističe se da je NDH bila jedina zemlja tokom Drugog svjetskog rata u kojoj su postojali koncentracioni logori za istrebljenje djece, gdje je u Staroj Gradišci, Јasenovcu, Uštici, Јablancu, te Gornjoj Rijeci kod Križevaca i Lobogradu prema nepotpunim istraživanjima stradalo 42 791 srpsko dijete, 5 737 romske i 3 710 jevrejske djece. Učesnici su istakli da je zločin genocida u NDH po svojim razmjerama najbliži holokaustu koji je u Nacističkoj Njemačkoj izvršen nad Јevrejima. Član Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Јasenovcu Srboljub Živanović rekao je da će Deklaracija biti poslana parlamentima svih zemalja, a među prvima, zemljama nastalim raspadom bivše SFRЈ. "Ne znamo da li će ih parlamenti tih zemalja odmah usvojiti, ali ako uzmemo primjer slične deklaracije koju su donijeli Јermeni o genocidu nad njima iz 1915. godine, koju su neki prihvatili tek prošle godine, onda vjerujem da mi nećemo toliko dugo čekati", rekao je Živanović. On je dodao da se donošenjem ove deklaracije želi skrenuti pažnju ne samo parlamentima svih zemalja, nego i svijetu u cjelini, da je na ovom terenu počinjen grozan i smišljen zločin države NDH koja je stavila van zakona Srbe, Јevreje i Rome. "Iako su mnoge zemlje imale podatke o ovim zločinima, o njima se do sada ćutalo, prije svega zato što o tome ništa nije govorila bivša Јugoslavija. Donošenjem ove deklaracije svrstavamo se u mali broj onih zemalja koje su digle svoj glas protiv počinjenog zločina", rekao je Živanović. Prema riječima preživjele logorašice Јasenovca Dobrile Kukolj, danas se prvi put postavlja pitanje odštete preživjelim logorašima i porodicama žrtava koje treba da riješi Hrvatska, koja nikad nije priznala zločin koji je učinjen. "Republika Hrvatska ne priznaje da je nasljednik NDH, po našoj tužbi Hrvatskoj poslali smo žalbu UN da se razmotre pitanja ljudi koji su preživjeli te strahote, mada se to novcem ne može isplatiti", rekla je Kukolj. Ona je izrazila zahvalnost predsjedniku RS Miloradu Dodiku na podršci da se režira film o istini o Јasenovcu koji treba da ode u svijet. Učesnici Pete međunarodne konferencije o Јasenovcu danas će posjetiti i Spomen-područja Donje Gradine i Јaenovca.