latinica  ћирилица
28/05/2011 |  16:05 | Autor: TANЈUG

SABOR ZABRINUT ZBOG STANjA SPC U REGIONU

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve izrazio je zabrinutost zbog stanja na Kosovu i Metohiji, teškoća kroz koje prolaze Mitropolija crnogorsko-primorska i Republika Srpska i SPC u Bosni i Hercegovini, kao i zbog odnosa makedonskih vlasti prema Ohridskoj arhiepiskopiji.
U saopštenju Sabora, poslije dvonedjeljnog majskog zasedanja, navodi se da posebnu zabrinutost u dušama članova Sabora izaziva nepostojanje uslova za povratak prognanih i izbjeglih sa Kosova i Metohije, kao i novo ugrožavanje srpske imovine i domova i nemogućnost obnove više od stotinu porušenih hramova... Sabor je od državnih organa Crne Gore zatražio da poštuju sopstveni Ustav, kao i prava svake crkve i vjerske zajednice, pa i SPC, zajamčena domaćim i međunarodnim zakonima. "Bila bi zaista velika bruka i sramota da se po ta prava i po pravdu mora ići u Brisel, Strazbur ili Vašington”, navodi se saopštenju. Sabor SPC, takođe, traži od svih - kako domaćih političkih struktura tako i od relevantnih stranih činilaca i centara odlučivanja - da poštuju Dejtonski sporazum i da tako grade dugoročni mir u BiH. Kada je riječ o Crnoj Gori, Sabor je s posebnom pažnjom razmotrio ozbiljne teškoće sa kojima se suočavaju Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije SPC koje djeluju u toj državi. Posebno se ističu prijetnje da će biti srušena Crkva Svete Trojice na planini Rumiji; rušenje Hrama svetog Aleksandra Nevskog i Svete Gospođe na Svetom Stefanu; protivpravna namjera da se Crkvi oduzmu hramovi na Chipuru i na Kruševcu, ali i izjava sa, kako se navodi, najvišeg državnog mesta kojom se SPC osporava i pravno postojanje i pravo na postojanje u Crnoj Gori. Јavno izražene ambicije pojedinih crnogorskih političara da uređuju crkvena pitanja i da pritiscima, čak prijeteći silom, manipulišu identitetom i ustrojstvom Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, sa neskrivenom željom da je učine instrumentom svojih političkih zamisli, programsko opredjeljenje vladajuće crnogorske stranke Demokratske partije socijalista da agresivno oblikuje crkveni život pravoslavnih hrišćana u Crnoj Gori, kako ističe Sabor, predstavlja ugrožavanje elementarnih ljudskih prava i vjerskih sloboda. To predstavlja poricanje sekularnog karaktera države Crne Gore i odbacivanje demokratskog načela odvojenosti Crkve i države, kao i otvoreno uvođenje davno prevaziđene socijalne kategorije, kategorije građana drugog reda, i to na osnovu vjerske i etničke pripadnosti, navodi Sabor. Učesnici Sabora su, takođe, izrazili zabrinutost zbog teškoća kroz koje prolazi Republika Srpska, a samim tim i SPC u Bosni i Hercegovni. Sabor je, kako se navodi, uvjeren da i građani Republike Srpske, poput građana u savremnim demokratskim državama uopšte, imaju pravo na slobodno plebiscitarno izjašnjavanje o pitanjima koja smatraju važnim, jer je to pravo najizrazitiji, ako ne i jedini primjer neposredne demokratije. Najviše zakonodavno tijelo SPC je konstatovalo da, uprkos kritikama međunarodnih organizacija da krše vjerske slobode i ljudska prava, vlasti u Makedoniji istrajavaju na progonu kanonskog arhiepiskopa ohridskog Јovana i odbijaju da registruju Ohridsku arhiepiskopiju, autonomnu Pravoslavnu crkvu koja je u punom jedinstvu sa svim pravoslavnim crkvama u svijetu. Saborski oci najoštrije osuđuju nedavno nasilničko ponašanje prema jednom arhijereju, sveštenomonasima i vjernicima Ohridske arhiepiskopije, i to za vrijeme vršenja bogosluženja u Kavadarcima koje je, kako se navodi, bilo podstaknuto i naručeno od jednog tamošnjeg episkopa u raskolu. Razmatrajući pitanje predstojećeg svečanog obeležavanja 1700. godišnjice Milanskog edikta (313-2013) u Nišu, rodnom gradu svetog cara Konstantina, arhijereji SPC su uputili pismo vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju u kome se zalažu za što skorije sazivanje Svetog i Velikog sabora pravoslavne crkve. Sabor je pozdravio bratsku spremnost Ruske pravoslavne crkve i velike ruske države da pomognu poduhvat unutrašnjeg uređenja Hrama Svetog Save na Vračaru. U saopštenju se navodi da je Sabor izvršio reorganizaciju i arondaciju pojedinih eparhija u Srbiji, u Evropi, u Americi i u Australiji, a većina upražnjenih episkopskih katedri je popunjena, dok su za neke, do daljnjeg, postavljeni episkopi administratori. Odloženo je, do daljnjeg, izdvajanje novih eparhija iz Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, kao i obnova Raške eparhije, dok se ne steknu neophodni uslovi za to. Sabor je pozdravio vraćanje vjerske službe u Vojsku Srbije, kao i odluku države o vraćanju crkvenih knjiga. Za nove članove Sinoda izabrani su episkopi sremski Vasilije, bački Irinej, šumadijski Јovan i budimljansko-nikšićki Јoanikije.