Velikom broju građana uskraćeno ustavno pravo - da glasaju (VIDEO)
Zakašnjeli pravilnici i aktivnosti Centralne izborne komisije, nedovoljno jasne instrukcije, na pojedinim biračkim mjestima doveli su do incidentnih situacija među posmatračima. Zbog toga opozicione partije u Doboju najavljuju zahtjev CIK-u za ponovno održavanje izbora u tom gradu. Ipak, ono po čemu će ovi izbori ostati presedan – hiljadama ako ne i desetinama hiljada građana uskraćeno je ustavno pravo – da glasaju.
Gotovo 35.000 kovid pozitivnih bh. građana na izborni dan! A samo nešto više od 5.300 inficiranih koji su uspjeli da se registruju, uz više puta mijenjane uslove CIK-a! I do svih registrovanih, opet mobilni kovid timovi nisu stigli! I hiljade sumnjivih kontakata koji su izborni dan proveli u izolaciji. U Koaliciji "Pod Lupom" ne smiju ni da procijene koliko je često u izbornom danu pogažena ili pregažena "demokratija" i prekršeno ustavom zagarantovano pravo.
- Јedan jedini glas ako se nekome oduzme, to je neprihvatljivo a kamoli ako govorimo o stotinama, hiljadama, ili potencijalno desetinama hiljada glasova koji mogu i uticati na izborni rezultat, to je neminovno. Između krađe glasa i onemogućavanja glasa je tanka linija - naglasio je Dario Јovanović, direktor koalicije "Pod lupom".
Osmomjesečne pandemije, izborna admistracija kao da je postala svjesna tek koji dan uoči izbora. U lokalnim komisijama opravdanje traže i u često mijenjanom Pravilniku CIK-a. Posljednji put – samo četiri dana prije izbornog. U CIK-u međutim, i ne trepnuvši kažu, kako su samo proaktivno "djelovali".
- Bili smo proaktivni rez bili smo onemogućeni da uradimo bilo što drugo u odnosu na ono kako smo propisali, kako smo uradili - rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a BiH.
"Proaktivni" CIK mjesece je potrošio i za spriječavanje tzv. "krađe identiteta" i malverzacija u glasanju poštom. Birači, koji decenijama čak ni na kratko vrijeme, nisu mijenjali prebivalište, ostajali bez prava glasa jer su registrovani, primjera radi u Austriji. A do onih koji u Austriji ili Grčkoj zaista žive, izborni materijal, nikada stigao nije.
- Nemogućnost glasanja o kojem je govorila gospšođa Milica Јeftović Krstović iz Atine. To je zaista paradoksalno da u 21. vijeku zbog tehničkih propusta neko ne može da ostvari svoje ustavno pravo - naglasio je Vlado Simović.
Tek dvadesetak je takvih osoba, tvrde u CIK-u koji je izborni materijal van granica BiH distribuisao sa višesedmičnim zakašnjenjem. A samo u pokrajini Tirol takvih je 100 Srba. U cijeloj Austriji oko 1.000. Oglušila se Centralna komisija i na brojne apele kako se na skučenim biračkim mjestima neće moći ispoštovati zaštitne mjere fizičke distance i beskonačan broj registrovanih posmatrača. Teret problema prebacila je lokalnoj admistraciji. Kulminiralo je u Doboju u jutarnjim časovima. Sada ista Komisija traži "krivca".
- Uputili smo Gradskom izbornom povjerenstvu zahtjev za dostavom imena svih posmatrača po terminima kako su dolazili - dodao je Bakalar.
Kroz "Lupu" su bilježili posmatrači, već tradicionalne nepravilnosti na oko 150 biračkih mjesta. Fotografisanje glasačkog listića, glasanje bez validnog identifikacionog dokumenta, porodično glasanje, pokušaj pritiska na birače, otvorene vreće koje “pristižu“ u opštinske komisije. Ako nakon dodatnih analiza, utvrde da su manipulacije bile ciljane, ne isključuju ni zahtjev za ponovljeno brojanje glasova na spornim biračkim mjestima.
- To je zaista jedna situacija koja se ponavlja od izbora do izbora. 1.42 Posebno je problematično to sa spiskovima koji nisu zaista ažurirani. To nije nuklearna fizika, to su stvari jednostavne – saradnja CIK sa odgovarajućim uredima i sa CIPS-om - dodao je Simović.
Ažuriranje spiskova, adekvatna obuka biračkih odbora, u eri digitalizacije – mnogo brži i efikasniji rezultati, samo su dio potreba za unaprijeđenje izbornog ciklusa, jasan je profesor Simović. I naravno izmjena Izbornog zakona.