latinica  ћирилица
17/11/2020 |  14:44 ⇒ 14:45 | Autor: SRNA

Brnabić: Ponosni na dugu istoriju zaštite intelektualne svojine

Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas, povodom obilježavanja 100 godina postojanja Zavoda za intelektualnu svojinu, da je Srbija ponosna što ima dugu istoriju zaštite intelektualne svojine.
Ana Brnabić (Foto: N1) -
Ana Brnabić (Foto: N1)

Brnabićeva je u pismu direktoru Zavoda Vladimiru Mariću naglasila da Vlada poklanja veliku pažnju razvoju i zaštiti intelektualne svojine.

Ona je istakla da intelektualna svojina predstavlja jedan od ključnih alata za transformaciju domaće privrede iz rasta zasnovanog na radno intenzivnim investicijama ka privredi zasnovanoj na znanju, inovacijama i kreativnosti, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Prema njenim riječima, u osnovi te transformacije leži intelektualna svojina, a ona je najbolji primjer za brzi rast i veliki značaj domaćih kreativnih industrija

Zavod za intelektualnu svojinu Srbije obilježava 100 godina postojanja u znak sjećanja na 15. novembar 1920. godine, kada je nasljednik prijestola tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandar Karađorđević donio Uredbu o zaštiti industrijske svojine.

Tom uredbom je ustanovljena Uprava za zaštitu industrijske svojine, koja je bila samostalno državno nadleštvo pod ministrom trgovine i industrije.

Prvi predsjednik Uprave, koja se od nastanka bavila poslovima zaštite patenata, žigova i industrijskih modela i uzoraka, bio je doktor prava Јanko Šuman.

Prvi patent registrovan u Upravi za zaštitu industrijske svojine bio je za pronalazak stroja za pečenje rakije na ime Milana Јovanovića, kazandžije iz Novog Sada.

Prvi patent koji je odobrila Uprava bio je patent registrovan pod brojem sedam za pronalazak "Sama sebe ljuljajuća kolijevka", na ime Adema Subašića, sajdžije iz Sarajeva.

Uprava za industrijsku svojinu radila je bez prekida i za vrijeme njemačke okupacije, da bi nakon Drugog svjetskog rata došlo je do promjena koncepcije u obavljanju poslova industrijske svojine.

Od 1981. godine Zavodu je dodijeljena nadležnost i u oblasti zaštite oznaka geografskog porijekla, tako da su prve registrovane oznake porijekla bile za vina sa Pelješca - Dingač i Postup.

Zavod je u svojoj dugoj istoriji pratio sudbinu osam država /od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do Republike Srbije/ u kojima je bio centralni organ nadležan za poslove industrijske svojine, a od 1994. godine i za poslove koji se odnose na autorsko i srodna prava.