Duraković najavljuje naknadno glasanje - hoće li CIK prekršiti Zakon? (VIDEO)
Nakon što je postalo izvjesno da će novi stari načelnik opštine biti kandidat srpskih stranaka Mladen Grujičić, oglasili su se iz Izbornog štaba bošnjačke koalicije. Ćamil Duraković, član Izbornog štaba koalicije "Moja adresa-Srebrenica", skandalozno najavljuje kako će dijaspori biti dozvoljeno naknadno glasanje.
Ko odlučuje o prvom čovjeku srebreničke administracije - birači, Ćamil Duraković i bošnjački Izborni štab, CIK ili tzv. bosanska patriotska opozicija, čije skrovište u Titovoj ulici, pojedini članovi CIK-a kontaktiraju kad god donose odluke od "nacionalnog interesa"? Ili svi pomalo?
Nakon što je prednost Mladena Grujičića nad Alijom Tabakovićem povećana na 2.500 glasova - nedostižnih, čak i da su glasali baš svi Bošnjaci, za Srebrenicu registrovani u Federaciji i u dijaspori, a obrise poprimio lokalni parlament u kome će srpske partije imati većinskih 11 odbornika od ukupno 21, iz gubitničke pozicije Duraković traži izlaz. Našao ga je u naknadnom glasanju dijaspore, kojoj je sa zakašnjenjem isporučen, pa time sa zakašnjenjem stigao, ili će tek stići, izborni materijal. Njima je tvitnuo instrukcije! Ni manje ni više, već iz CIK-a!
- Iz CIK-a su dali instrukciju. Nemojte bacati koverte koje ste dobili juče danas ili ćete dobiti u narednih dan, dva. Sačuvajte te koverte, nemojte ih otvarati i sačekajte dalju instrukciju. Sve su prilike da će CIK imati hitnu sjednicu na kojoj će donijeti odluku da ćete moći glasati - rekao je Duraković.
Na Durakovićeva skandalozna saznanja, predsjednik CIK-a Željko Bakalar odgovara:
- Јa ću kratak komentar samo dati. Јa nemam ista saznanja. Nemamo identična saznanja.
Ne detaljiše Bakalar od koga bi on trebalo da dobije saznanja. Ako je iz merituma Izbornog zakona, koji ne bi smio da ima alternativu, onda naknadno glasanje nije dozvoljeno. Validni su samo oni glasački paketi sa otpremnim poštanskim žigom - datiranim najkasnije na dan izbora u 19.00 časova. Ali... kompromitovana Komisija u izbornom procesu Zakon je već višestruko prekršila, pa i prilikom jednomjesečnog kašnjenja u otpremi glasačkih listića.
- Posljednji kontigent pošte je upućen 24. oktobra 2020. godine i za jedan značajno mali broj 200 koverata je upućeno 5.11. - rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.
A svi glasački paketi za dijasporu trebalo je da budu otpremljeni najkasnije 30. septembra ili 45 dana prije izbornog dana. Zbog vlastitog kašnjenja, ali za javnost pod plaštom otežanog saobraćaja, Komisija je već dva puta "prilagođavala" i podzakonske akte i krajnji rok prispijeća pošiljki u Sarajevo prolongirala sa dva dana na pet, pa potom na 10 dana nakon izbora.
Da li će po istom principu, ovaj put Durakovićevim instrukcijama prilagoditi i Izborni zakon - čekamo da Bakalar "sazna".
Mladen Grujičić je u nevjerici.
- To je jedno bahato ponašanje kojim oni pokazuju kao da su privatizovali Komisiju, jer im je u nekoliko navrata CIK izašao u susret, i oni misle da mogu da odlučuju i donose odluke kako oni hoće - kaže Grujičić.
Desi li se još jedan presedan, kaže Grujičić, ni srpske stranke neće sjediti skrštenih ruku. Јer, CIK je u sadejstvu sa bošnjačkim Izbornim štabom, već uskratila pravo za oko 300 srpskih birača koji su se registrovali nakon 1. oktobra. I tada su se pozivali na zakon i navodno već zaključeni birački spisak. A spisak zaključen sedam dana kasnije, pa ponovo u tišini uvećan, u izborno predvečerje.
Nije CIK reagovao ni zbog malverzacija u Federaciji, prije svega u Gradačcu na mjestima, gdje su u odsustvu trebalo da glasaju Srebreničani. Njihovo glasanje završeno je pola sata prije otvaranja biračkih mjesta, svjedočili su posmatrači.
- Ovo što radi CIK je kataklizma, počevši od odgađanja izbora, od probijanja rokova za slanje, do brojnih drugih izlaženja izvan zakonskih okvira koji su do sada imali, a to je sada kulminiralo ovom objavom Ćamila Durakovića - kaže politikolog Vojislav Savić.
Hoće li Duraković i Bakalar i ini "bakalari" u Komisiji "dobiti" ista saznanja, i još jednom pokušati da prekroje izbornu volju birača? Kršenja normativa od CIK-a već su postala pravilo, a ne izuzetak. A međunarodni zagovornici demokratije i domaći "borci" za ljudska prava, zaglušujuće ćute.