latinica  ћирилица
20/11/2020 |  09:25 ⇒ 09:32 | Autor: SRNA

Lozo: Dejton - referenca kojom će se mjeriti razvoj situacije

Istoričar iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Predrag Lozo izjavio je za Srnu da će Dejtonski sporazum biti referenca sa kojom će se mjeriti sva prije njega ponuđena rješenja, kao i budući razvoj situacije vezan za Republiku Srpsku, BiH, ali i balkansko čvorište uopšte.
Predrag Lozo - Foto: RTRS
Predrag LozoFoto: RTRS

Povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Lozo je istakao da je sporazum ozvaničio stvaranje BiH na principima specifičnog međunarodnog ugovora, kojim je nametnut i njen Ustav.

Prema njegovim riječima, slika Dejtonskog mirovnog sporazuma u istoriji Republike Srpske, u zavisnosti od vremena i ugla posmatranja i tumačenja, imala je različite odsjaje, koji još nisu definitivni i konačni.

- Ipak je 25 godina, proteklih od prihvatanja sporazuma, ostavilo dovoljno prostora za razumijevanje njegove osnovne uloge kako u uspostavljanju nesavršenog mira tako i u priznanju Republike Srpske, ali i postdejtonskom funkcionisanju BiH - rekao je Lozo.

Prema njegovim riječima, ono u šta se ne smije upasti, jeste zamka da se Dejton posmatra van konteksta i vremena u kojem je nastao.

- Samo mali pogled u faktografiju razvoja mirovnih pregovora, od početka krize pa do kraja rata, otvara jednu posebnu dimenziju težine stanja u kojem je stvorena, odbranjena i na kraju, kao entitet, međunarodno priznata Republika Srpska - naglasio je Lozo.

Lozo je dodao da samo pamćenje egzodusa sarajevskih Srba nakon Dejtona upozorava da u istoriji nema jednostavnih crno-bijelih slika, nego da svi događaji zaslužuju kritičku analizu njihovih pozitivnih i negativnih karakteristika, te posljedica.

- Prazan prostor ostavljen je djelimičnim rješenjima Dejtonskog sporazuma, Zapad je pokušao iskoristiti za pretvaranje ovih prostora u svojevrsnu novu koloniju na tlu Balkana u kojoj bi kolonijalni predstavnici donosili odluke uglavnom u korist centralizovanja BiH, time i u korist samo jedne strane učesnice u ratu, a sve to bez prava na prigovor i preispitivanje - smatra Lozo.

On je dodao da se čini da je odmakom vremena sve vidljivija potpuna apsurdnost takvih nastojanja na koje će Republika Srpska najbolje odogovoriti težnjom ka sopstvenoj unutrašnjoj stabilnosti i napretku.

- Naravno njena osnovna misija, zaštita biološkog opstanka, kulture i identiteta našeg naroda zapadno od Drine nijednog momenta ne treba da nam bude van fokusa. Dvadeset pet godina Dejtonskog mirovnog sporazuma jedna je od prilika za podsjećanja na to - rekao je Predrag Lozo.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, mirovni je dogovor kojim je 1995. godine prekinut građanski rat u BiH.

Dan uspostavljanja Dejtonskog sporazuma, 21. novembar, republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.