Usvojen Razvojno-investicioni program institucija BiH 2021-2023
Od toga se 1.134.510.000 KM odnosi na 123 projekta čije je sprovođenje u toku, 86.150.000 KM na 19 odobrenih projekata, a 2.663.050.000 KM na 113 kandidovanih projekata, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Od ukupne vrijednosti svih projekata 3.497.620.000 KM odnosi se na ulaganja u kapitalne projekte, a 392.090.000 KM na ulaganja u institucionalne projekte, dok vrijednost projekata koji direktno doprinose socioekonomskom razvoju iznosi više od 2,8 milijardi KM.
Na današnjoj sjednici usvojena je informacija Direkcije za evropske integracije o ažuriranju Јedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata BiH koja uključuje ukupno 143 projekta, i to 25 projekata iz oblasti transporta i 118 projekata iz oblasti životne sredine, ukupne vrijednosti 9,44 milijardi evra.
Ova lista formirana je na osnovu jedinstvenih listi sektorskih infrastrukturnih projekata u oblasti transporta i zaštite životne sredine, koje su pripremale i usaglasile nadležne institucije na svim nivoima vlasti uključene u rad sektorskih radnih grupa. Odbor za investicije BiH je 31. avgusta usvojio ažuriranu listu.
Usvajanje Liste je omogućilo odobravanje VBIF grant sredstava za sufinansiranje radova u oblasti transporta i zaštite životne sredine za BiH u iznosu većem od 211 miliona evra u periodu 2015-2020. godine.
Tokom ove i naredne godine očekuje se izrada jedinstvenih listi prioritetnih infrastrukturnih projekata u energiji i socijalnom sektoru, čime bi se dopunila Јedinstvena lista prioritetnih infrastrukturnih projekata za BiH.
Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, prihvatio Inicijativu i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o finansiranju između BiH i Evropske investicione banke /EIB/, projekat Koridor "Pet ce" Poprikuše-Medakovo.
Projekat se odnosi na izgradnju, najvećim dijelom na ovoj trasi, oko 35 kilometara duge dionice auto-puta panevropskog koridora "Pet ce" koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku sa BiH i Јadranskim morem.
Ovaj projekat dio je većeg programa izgradnje ovog koridora čiji je cilj podizanje funkcionalnosti postojećeg putnog koridora sjever - jug na viši nivo, uz istovremenu izgradnju moderne infrastrukture i povećanu bezbjednost i kapacitet puta.
Dionica Medakovo - Poprikuše sastoji se od dva dijela, i to Medakovo - Ozimice i Ozimice - Poprikuše, a iznos predloženog kredita je 340 miliona evra sa alokacijom na Federaciju BiH, uključujući šest godina grejs perioda i period otplate od 19 godina.
Danas je prihvaćena i inicijativa, te određena delegacija za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između BiH i EIB za projekat Vjetroelektrana Vlašić.
Projekat, čija je realizacija planirana u periodu 2020-2024. godine, odnosi se na izgradnju vjetroelektrane od 50 megavata na visoravni Vlašić s ciljem proizvodnje električne energije za potrebe elektroenergetskog sistema BiH.
Vrijednost kredita je 36 miliona evra sa alokacijom na FBiH i rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri godine grejs perioda.
Savjet ministara usvojio je izvještaj "Pregled aktivnosti razvojnih partnera 2019" u kojem se daje sveobuhvatan pregled projekata i programa u prošloj godini, koje su finansirale članice Foruma za koordinaciju razvojnih partnera, kao i analiza stanja i reformi koje se sprovode u BiH u okviru 10 sektora.
Članice Foruma za koordinaciju razvojnih partnera u BiH alocirale su ukupno 751,83 miliona evra službene razvojne pomoći /ODA/ u prošloj godini, od čega je 258,77 miliona evra u obliku grantova, a 493,06 miliona u obliku zajmova, što je za 68,4 miliona evra ili 10 odsto više u odnosu na 2018. godinu.
Ukupno isplaćena ODA sredstva u 2019. godini iznosila su 535,86 miliona evra, od čega je 200,66 miliona evra ili 37,4 odsto grant sredstava, a 335,20 miliona evra ili 62,6 odsto zajmova, što predstavlja rast u odnosu na prethodno prikazani period.
Rast ukupno isplaćenih ODA sredstva u poređenju sa 2018. godinom iznosi 108,1 milion evra ili 25,3 odsto.
Najveći zajmodavci su bili Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/, EIB, Svjetska banka, Јapan/DŽajka i Njemačka, dok su EU, Njemačka, SAD/USAID, Švajcarska i UN obezbijedile najviše grant sredstava.
Najveći udio međunarodne razvojne pomoći u prošloj godini izdvojen je u sektore transporta 31 odsto, životne sredine i klimatskih politika 15 odsto, te konkurentnosti i inovacija 13 odsto.
Savjet ministara utvrdio je Prijedlog izmjene sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj /IBRD/ koji će, zajedno sa Osnovama za zaključivanje, uputiti Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da za potpisnika odredi ministra finansija i trezora.
Svrha zaključivanja Izmjene sporazuma je provođenje tranzicije u vezi sa LIBOR-om /Inicijativa Svjetske banke za tranziciju referentnih stopa/ IBRD-a i Međunarodne asocijacije za razvoj /IDA/.
Krovna izmjena pružiće zajmoprimcima izvjesnost da će ekonomske prednosti dogovora koji su sklopili sa Svjetskom bankom u trenutku potpisivanja svojih sporazuma o zajmu i finansiranju biti sačuvane tokom cijelog trajanja sporazuma.
U nedostatku potpisane krovne izmjene, i zajmoprimac i Svjetska banka bili bi izloženi nepredvidivim tržišnim rizicima.
Naime, od 1. januara 2022. godine referentne banke na londonskom međubankarskom tržištu više neće biti u obavezi da kotiraju LIBOR, a slično postepeno ukidanje može se očekivati i za EURIBOR u budućnosti.
LIBOR i EURIBOR su referentne stope za finansiranje Svjetske banke, a njihov nestanak ili neusklađenost stvorili bi neusklađenost u programima finansiranja i pozajmljivanja, podrivajući sposobnost Svjetske banke da dalje radi na svom razvojnom programu i nudi finansiranje sa niskom cijenom.
Inicijativu za tranziciju referentne stope Svjetske banke podržali su izvršni direktori ove banke 12. marta i ona ima za cilj očuvanje usklađenosti između troškova finansiranja i pozajmljivanja za finansiranje Svjetske banke.
Provođenje Inicijative za tranziciju referentne stope Svjetske banke zahtijeva sveobuhvatnu izmjenu 13 sporazuma o zajmu i finansiranju potpisanih od 1996. do 2019. godine, tako da se modifikuju opšti uslovi i sporazumi kako bi se uključile odredbe o zamjeni LIBOR-a i EURIBOR-a u okolnostima kada oni prestanu postojati i kada više ne budu komercijalno prihvatljivi za Svjetsku banku.