Maspok - uvod u secesiju i progon Srba devedesetih godina
Ocijenjeno je da i u drugim republikama ima pojava suprotnih politici rukovodstva Saveza komunista Јugoslavije, pa su uslijedile čistke u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji, koje su, posebno u Srbiji - u kojoj je smijenjeno stotine uspješnih direktora pod optužbom za "tehnokratizam" - u korijenu sasjekle sve pokušaje političke demokratizacije društva.
Maspok ili "hrvatsko proljeće" bio je masovni nacionalistički i secesionistički pokret 1971. godine u Hrvatskoj.
Ovaj pokret je zahtijevao izbacivanje srpskog jezika iz upotrebe u Hrvatskoj i deklarisao Hrvatsku kao nacionalnu državu Hrvata i kao nastavak i nasljednicu "srednjovjekovne hrvatske kraljevine" /za koju nema ikakvih istorijskih dokaza/.
Maspok je uživao podršku velikog dijela hrvatskih komunista, političkog vrha SR Hrvatske i ustaške emigracije na Zapadu.
Predvodnici maspoka bunili su se zbog raspodjele nacionalnog dohotka ostvarenog turizmom u Hrvatskoj, te sume koju Hrvatska izdvaja u fond nerazvijenih republika i pokrajina u SFRЈ, kao i pitanja sužbenog hrvatskog jezika.
Maspok je zahtijevao priznanje hrvatskog jezika kao zvaničnog u Hrvatskoj i njegovu ekskluzivnu upotrebu u školama, medijima i državnom aparatu, što je značilo izgon srpskog jezika iz Hrvatske, mada su u njoj Srbi bili konstitutivni narod.
Takođe, maspok je insistirao na "specifičnoj prirodi i kulturi" Hrvata koje ih čine različitim od ostalih jugoslovenskih etničkih grupa.
Ovaj pokret, pošto je uživao masovnu podršku u Hrvatskoj, zahtijevao je posebnu nacionalnu hrvatsku banku, hrvatsku armiju i, odvojeno od jugoslovenskog, predstavništvo u UN.
"Matica hrvatska" i "Hrvatski tjednik" publikovali su nacrt ustava nove hrvatske države.
Najglasniju podršku maspoku pružili su studenti Zagrebačkog univerziteta.
Prema nekim istoričarima, maspok je bio ustaška pobuna pod pokroviteljstvom Savke Dabčević Kučar, vrhovne ličnosti tog trenutka u Hrvatskoj i Mike Tripala. Kučareva i Tripalo bili su u vezi sa ustaškim vođstvom i svjesno, prema njihovim direktivama, radili na razaranju države.
Na nacionalizam i aktivnost "Matice hrvatske", Savke Dabčević Kučar i Mike Tripala ukazivao je vodeći komunista Hrvatske Miloš Žanko. Žanko je u januaru 1970. godine, na 10. plenumu hrvatskih komunista, optužio Kučarevu, Tripala i Peru Pirkera da su se udružili, zajedno sa "Maticom hrvatskom", da rade na destabilizaciji Јugoslavije.
Međutim, uz odobrenje lidera komunista Јosipa Broza Tita, Žanko je isključen iz Saveza komunista Hrvatske.
U samoj Hrvatskoj, protiv maspoka javno su se izjasnili intelektualci okupljeni oko zagrebačkog časopisa "Praksis" Rudi Supek i Milan Kangrga, kao najistaknutiji članovi te grupe.
Јosip Broz je ugušio maspok, ali je, zauzvrat, učinio veliki ustupak hrvatskom nacionalizmu.
Dozvolio je promjenu naziva jezika u Hrvatskoj, a 1974. godine SFRЈ konfederalizovao ustavom i dao republikama pravo veta na izmjene toj najvišeg pravnog akta Јugoslavije. Ustav iz 1974. godine izazvao je veliko nezadovoljstvo srpskog naroda u cijeloj SFRЈ.
Vodeći hrvatski komunisti Savka Dabčević Kučar i Miko Tripalo bili su smijenjeni sa svojih državnih i partijskih položaja, a mnogi aktivisti i vođe maspoka uhapšeni su i pozatvarani.