DŽonson: Finansijske usluge - slaba tačka sporazuma
DŽonson je u intervjuu za Sandej telegraf rekao da se protivi optužbama da je tražio nemoguće u postizanju trgovinskog sporazuma koji je omogućio odstupanje od standarda EU.
On je naveo da se smatralo da nema šanse da se postigne slobodna trgovina sa EU bez uvlačenja u njihovu regulatornu ili zakonodavnu orbitu.
Iako bi se uslužne industrije, što čini glavni dio britanskog izvoza u EU, mogle suočiti sa potencijalnim regulatornim ili drugim necarinskim barijerama, DŽonson je rekao da je ostvaren pristup za pravnike, advokate, pa i za digitalnu industriju.
Kada je riječ o finansijskim uslugama, DŽonson smatra da sporazum možda ne ide toliko daleko koliko bi željeli.
U sporazumu postoje mjere za moguće nametanje carina ako se Ujedinjeno Kraljevstvo značajno odvoji od postojećih standarda.
DŽonson je rekao da konzervativni poslanici koji razmišljaju o Bregzitu ovo ne bi trebalo da smatraju previše restriktivnim.
On je dodao i da je "malo vjerovatno" da će Velika Britanija uvesti sopstvene carine, da carine koje bi, eventualno, uvela EU moraju biti "srazmjerne i odobrene od strane arbitra".
Ukoliko bi se to redovno dešavalo, Velika Britanija bi se vratila na trgovinske ulove Svjetske trgovinske organizacije.
Međutim, rekao je DŽonson, Velika Britanija može i krenuće svojim putem u nekim oblastima, spominjući kao jednu ideju pojam tzv. slobodnih luka, zona sa niskim porezom, za koje zagovornici kažu da jačaju privredni rast, ali za koje se, takođe, kaže da pomažu utaju poreza. Slobodne luke postoje unutar EU, mada uz određena ograničenja, podsjeća "Gardijan".
On je naveo da Vlada sada želi da vidi šta još može da unaprijedi. "Ne želimo da se razlikujemo samo da bi se razlikovali. Ali, želimo da uradimo stvari drugačije tako gdje je to korisno za britanski narod", rekao je DŽonson.
Donji i gornji dom razmatraće 30. decembra trgovinski sporazuma, odnosno prije 1. januara kada ističe prelazni period.