Neosporiv dan kada je Srpska nastala
Čavić je, povodom Dana Republike, poručio da će Srpska obilježavati ovaj datum bez obzira na bilo čije slaganje ili neslaganje, jer je, kako je naveo, Republika Srpska prije svega izraz jednog od tri konstitutivna naroda – srpskog naroda u BiH.
Čavić je podsjetio da od samog nastanka Republike Srpske postoji njeno osporavanje od onih, koji zajedno sa Srbima, kao konstitutivnim narodom, čine BiH.
On je dodao i da su prije dvadesetak godina mnogi bili skeptičnni da će Republika Srpska uopšte opstati kao suvereni dio BiH sa svojim ustavno definisanim i autentičnim pravima određenim u Aneksu četiri, odnosno Ustavu BiH.
- Ali, bez obzira na to, i ove i svih sljedećih godina, Dan Republike Srpske će se slaviti u Republici Srpskoj bez obzira da li se to nekome sviđa ili ne. To nije stvar sviđanja ili nesviđanja, nego stvar istorijskih činjenica i mi od toga nećemo odustati. Ne vidim nijednu političku strukturu u Republici Srpskoj koja ima drugačije mišljenje kada je u pitanju Dan Republike - rekao je Čavić.
Čavić je napomenuo da se, osim svih političkih kvalifikacija, ove godine Dan Republike obilježava i u posebnom okruženju globalne pandemije.
- To ograničava naše mogućnosti da i ove godine manifestujemo Dan Republike na način kako to želimo - iz srca i sa ponosom - istakao je Čavić.
Govoreći o konstantnim pritiscima na Republiku Srpsku, Čavić je naglasio da postoje turbulencije na međunarodno političkoj sceni koje su u ovom trenutku nevidljive sa stanovišta opšte borbe protiv virusa korona.
Čavić je naveo da se uveliko govori i o promjenama koje prije svega donosi najavljena promjena u Kancelariji visokog predstavnika u BiH, podsjećajući da je prema odluci Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira iz 2006. godine Valentin Incko trebalo da bude osoba koja će tu kancelariju da zatvori.
- Ta odluka se od 2007. godine odgađa, ali ona nikad nije opozvana. Moguće je da će se preko OHR-a pokušati intervenisati na ustavno pravni sistem, na način kako je to nekad rađeno pravnim nasiljem, nametnutim odlukama i slično - rekao je Čavić.
Međutim, tvrdi Čavić, ne treba zaboraviti da je još 2006. godine Venecijanska komisija u mišljenju o ustavno-pravnoj situaciji u BiH, između ostalog, u drugom dijelu navela da i visoki predstavnik, djelujući u BiH, takođe krši ljudska prava nametanjem odluka na koje nema prava žalbe.
- U tom smislu taj broj odluka je dramatično smanjen i u potpunosti nestao i ne vjerujem da bilo ko može, dolaskom na tu funkciju, negirati činjenicu da je čak Venecijanska komisija dala kvalifikacije o takvom načinu djelovanja visokog predstavnika u BiH, dakle suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i opštim slobodama - objasnio je Čavić.
Čavić je naveo da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Republika Srpska, kao dio BiH, zauzima 49 odsto teritorije i ima suverene oblike izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, što joj daje karakter državnosti na njenoj teritoriji, te da ima jednu trećinu upravljačkih prava nad BiH.
- Republika Srpska neće moći biti zakinuta za sve ono što joj je Dejtonom dodijeljeno. Međutim, i dalje će Srbi, kao politički predstavnici jednog konstitutivnog naroda, Dejtonski mirovni sporazum kvalifikovati kao međunarodno stečeno pravo, dok će bošnjački predstavnici i dalje to kvalifikovati kao međunarodno stečenu nepravdu - objasnio je Čavić.
Čavić je dodao da Hrvati u BiH samo iz jednog razloga kvalifikuju Dejton kao međunarodno stečenu nepravdu, a to je nepostojanje trećeg entiteta.
- Na tim političkim osnovama svo postdejtonsko vrijeme traje političko trvenje u BiH i ne vidim da će se ono u bližem vremenu promijeniti, jer se nije promijenila politička paradigma, prije svega Bošnjaka u ovoj zemlji - istakao je Čavić.
Za njih je, nažalost, smatra Čavić, Republika Srpska predstavlja smetnja postojanju BiH.
- S druge strane, to automatski stvara odgovor da je Republici Srpskoj i njenom postojanju smetnja upravo postojanje BiH. Sve dok traje strah jednih od drugih, koji podgrijava prije svega bošnjačka politika u BiH, ovdje će stvari ići sporo, loše i teško i to je nešto na šta treba da se naviknemo - dodao je Čavić.
Prema njegovim riječima, Srpska nema potrebe da iskazuje nezadovoljstvo svojim statusom unutar BiH sve dok je on u okviru dejtonskih rješenja.
- Imamo snažne instrumente i na nivou BiH, posebno na nivou Republike Srpske da zaštitimo svaku svoju autentičnu, suverenu i nacionalno bitnu odluku - zaključio je Čavić.
Srpski poslanici proglasili su 9. januara 1992. godine Srpsku Republiku BiH, koja će kasnije biti imenovana kao Republika Srpska, kao odgovor na namjeru Muslimana i Hrvata da se izdvoje iz Јugoslavije, te kao reakciju na stalno preglasavanje Srba na svim nivoima u BiH.
Skupština srpskog naroda proglasila je stvaranje današnje Republike Srpske prije bilo kakvih međunacionalnih sukoba i prije početka građanskog rata u BiH.