latinica  ћирилица
12/01/2021 |  09:15 ⇒ 11:23 | Autor: Glas Srpske

Narodne nošnje mladog Srpčanina osvajaju region

Ljubav prema folkloru i narodnim običajima probudila je kreativni duh kod mladog Srpčanina Saše Ivkovića (21), koji je svoje životno opredjeljenje pronašao u sakupljanju i izradi narodnih nošnji sa ovih prostora.
Narodne nošnje mladog Srpčanina osvajaju region - Foto: Glas Srpske
Narodne nošnje mladog Srpčanina osvajaju regionFoto: Glas Srpske

Kao nekadašnji član folklornih društava iz Srpca, a sada student druge godine na Odsjeku etnologije i antropologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Saša je stekao bogato iskustvo koje je primijenio ne samo u izradi nošnji, već i autentičnih komada nakita, a njegovi radovi su već izazvali pažnju u cijelom regionu.

Na desetoj jubilarnoj reviji rekonstruisanih narodnih nošnji "Obnavljamo baštinu" , koja se održava u Trnjanima kod Slavonskog Broda, osvojio je prvo mjesto sa srpskom narodnom nošnjom Sarajevskog polja, koju je rekonstruisao sa timom svojih saradnika.

Revija je ove godine održana onlajn, zbog epidemioloških mjera, a nagrađene su najbolje narodne nošnje Hrvata, dok je Sašin rad odnio pobjedu u kategoriji nošnji iz drugih zemalja.

- U konkurenciji je bilo još šest nošnji iz BiH, Srbije i drugih zemalja, među kojima i jedna nošnja iz Litvanije, tako da sam presrećan što je baš moj rad dobio najveće priznanje. To je nošnja koja me je zanimala već duži period. Već izvjesno vrijeme proučavam načine na koje je sašivena i ukrašena. Mjesecima sam radio na izradi jednog takvog kompleta nošnje, a finalni proizvod je predstavljen upravo na ovoj reviji - kaže Saša.

Ističe da mu je ovo bio prvi komplet koji je lično sašio, jer se do sada uglavnom bavio izradom nakita za nošnju. Јoš kao osnovac učestvovao je u radionicama izrade nakita, naučivši prvo da plete narukvice, a zatim postepeno savladavajući heklanje perlica i druge tehnike.

- Dosta sam čitao o tome, a posuđivao sam i primjerke od kolekcionara kako bih usavršio svoje znanje. Trudim se da svaki od njih bude dosljedan, da izgleda onako kako su ga pravili naši preci, ali da svaki bude originalan na svoj način. Za njima već vlada interesovanje ljudi koji se bave folklorom, ali nemam za sada namjeru da krećem u serijsku proizvodnju, baš iz razloga kako bi se zadržala njihova autentičnost - priča Saša.

Prošle godine je učestvovao i na 13. po redu reviji narodnih nošnji “Biserna grana”, koja se održava u Futogu, a koja je takođe održana onlajn zbog pandemije virusa korona. Učestvovao je i na reviji u Feketiću kod Bačke Topole, na kojoj su prezentovane nošnje mladenaca.

- Na ovim revijama sam predstavio nošnju iz Srpca koju sam prikupljao u proteklom periodu. Ova nošnja je specifična jer se u njoj prepliće dinarska struja narodne nošnje, koja je bila karakteristična za nošnje iz 19. vijeka i elementi slavonske narodne nošnje, na koju uglavnom liče ove u novijem periodu - kaže Saša.

Posebno ističe podršku ljudi koji se bave izradom i prikupljanjem narodnih nošnji u cijelom regionu, za koje kaže da među njima nema sujete i da jedni drugima aktivno pomažu kako bi izradili kvalitetne radove koji će ostati istinski čuvar kulturne baštine ovog kraja.

Saša dodaje da se od ovog zanimanja može lijepo živjeti ako se pruži maksimalna posvećenost i na vrijeme postavi jasan cilj.

- Nema mnogo ljudi koji se bave ovim poslom i malo je radnih mjesta za takvu vrstu zanimanja. Sebe u budućnosti vidim u nekom muzeju u kojem ću se baviti proučavanjem tradicionalnih načina odijevanja sa akcentom na područje BiH - rekao je Saša.

Saša Ivković smatra da se u folklornom amaterizmu na našim prostorima veoma malo koristi nasljeđe iz BiH, jer kulturno-umjetnička društva uglavnom teže igrama iz Srbije i Makedonije.

- Zato se trudim da najviše pažnje posvetim nošnjama iz BiH koje izgledaju prelijepo ako se urade kako treba, a uz to imamo širok spektar zanimljivih igara. Јako je teško izraditi autentičnu nošnju koja se nosila prije stotinjak godina, jer su tada konci bili dosta tanji, a vez je bio jak sitan, tako da su mi radovi iz tog perioda fascinantni. Oni imaju svoju vrijednost i sve je veći broj ljudi koji se za njih interesuje - smatra Saša.