Tegeltija: Nadam se da će parlamentarna većina nastaviti da funkcioniše i da podržava rad SM
Kada je riječ o ishodu glasanja u Predstavničkom domu PS BiH za izglasavanje nepovjerenja Savjetu ministara i o smjeni zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića, Tegeltija je istakao da je u su bila velika očekivanja opozicije da će dio vladajućih partija da glasa za njihov prijedlog, što nije bilo realno.
- To se na kraju nije ni desilo. Ono što je iskazano prilikom glasanja o (ne)povjerenju Savjetu ministara jeste činjenica da je parlamentarna većina jasno izražena u Predstavničkom domu. Nažalost, to uvijek ne izgleda tako. Bili smo svjedoci, pogotovo kada su u pitanju neka od kadrovskih rješenja, da ta većina u jednom trenutku može da se promijeni. Nadam se da će parlamentarna većina nastaviti da funkcioniše i da podržava rad Savjeta ministara. Kada je u pitanju glasanje o smjeni zamjenika ministra, ovdje se pokazalo da ne postoji tako jasan odnos između opozicije i vlasti i jasno je da je zamjeniku ministra civilnih poslova izglasano nepovjerenje uz dio glasova pozicionih partija. Јa se nadam da se ono što je bilo na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma neće često ponavljati - smatra Tegeltija.
Smatra da bi bilo principijelno, budući da je DNS napustio vlast na nivou Srpske i BiH i da su glasali za smjenu Savjeta ministara BiH, da bi DNS trebalo da se ponaša u skladu sa onim što proklamuju u posljednje vrijeme.
- A to je da su oni opozicija. U tim okolnostima ne bi trebalo da budu dio izvršne vlasti. Šef Kluba SNSD u Predstavničkom domu, SnježanaNovaković Bursać, jasno je iznijela stav SNSD u vezi s pozicijom ministra za ljudska prava i izbjeglice. Budući da je ministar izabran kao dio zajedničkog tima iz Repblike Srpske, za mene je očekivano da ministar Miloš Lučić sam podnese ostavku i da iskaže neslaganje s radom Savjeta ministara, onako kako to radi šef njegove političke partije. Što se tiče njegove smjene, obaviću konsultacije s partijama koje čine većinu u Predstavničkom domu i nakon toga ćemo donijeti odluku da li ćemo pokrenuti smjenu i u kom trenutku - rekao je Tegeltija u intervjuu za Srpskainfo.
Kada je riječ o vakcinama i na kom je mjestu BiH u Evropi u redu čekanja za vakcine protiv korone Tegeltija navodi da Bosna i Hercegovina nije u redu.
- BiH je dio projekta nabavke vakcina, tzv. sistema Kovaks, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, i BiH će u skladu sa svojom veličinom dobijati vakcine, kao i druge zemlje u tom sistemu. Nama će biti dostupne sve vakcine koje budu odobrene od SZO. Sigurno je da će prve vakcine doći do kraja januara i to će, kao i u drugim zemljama, biti male količine, koje su prvenstveno namijenjene zdravstvenim radnicima. A onda ćemo doći u sistem kontinuiranog snabdijevanja. Kao što znate, entiteti već pripremaju program vakcinacije i prioritete. Siguran sam da će dalje u BiH biti vakcine dostupne u rokovima, u obimu i vrsti vakcina kao u svim zemljama u EU - istakao je Tegeltija.
Dodao je da institucije BiH unapređuju sigurnost pristupa vakcinama.
- Proces nabavke, uvoza vakcina važi za sve vakcine koje se odobre na svjetskom tržištu i one koje će odobriti Agencija za lijekove BiH. Onog trenutka kada to bude učinjeno, sve vakcine koje prođu provjeru, uključujući rusku vakcinu, biće omogućeno onima koji su zainteresovani da uvoze te vakcine i da ih ponude građanima BiH. Prema tome, ne postoji nikakva prepreka da bilo ko nabavi rusku, kinesku ili neku drugu vakcinu, koja će se pojaviti u međuvremenu na tržištu. Ali, u ovom trenutku su dostupne samo dvije vrste vakcina i one će se prve pojaviti na tržištu BiH. Evidentno je da Ministarstvo zdravlja Republike Srpske radi vrlo intenzivno kako bi se stvorila pretpostavka za dolazak ruske vakcine na tržište BiH, prije svega na prostoru Srpske. S velikom pažnjom javnost prati i odobravanje kineske vakcine - naveo je Tegeltija.
Kada je riječ o aranžmanima sa MMF-om Tegeltija navodi da u svakom trenutku mogu da budu nastavljeni
- Više sam od deset godina dio izvršne vlasti na različitim nivoima u BiH koji pregovara sa MMF i ovo je prvi put da nismo uspjeli ispregovarati aranžman. Nadam se da će pregovori biti nastavljeni u naredna dva do tri mjeseca i da ćemo doći do dogovora - rekao je on.
Istakao je da su ključne tačke nesporazuma u pregovorima sa MMF bili teški i neobični razgovori.
- Za mene je bilo iznenađujuće to da je šef Misije na početku rekao da od nas ne očekuju teške ekonomske reforme, što je činjenica. Takođe je činjenica da su ponekad reforme bile upravo vezane za neke ekonomske teme, poput smanjenja plata, povećanja poreza i slično. Za ovaj put su otprilike rekli "mi tražimo da vi trošite, stvorite pretpostavku da se održi potrošnja", a da nakon završetka borbe s kovidom uđemo u drugu fazu reformi. Јasno je rečeno da se očekuju neke političke teme. Moje stanovište odmah na početku je bilo da ne treba da se bavimo političkim pričama, već da fokus aranžmana sa MMF bude borba protiv kovida, u smislu borbe za zdravlje ljudi i borba za zaštitu ekonomije. Na kraju su se isprofilisala dva, tri pitanja koja su politička pitanja, koja su dio naših pregovora s Evropskom komisijom i nije bilo nikakvog razloga da se ona pojave i u pismu namjere sa MMF. To su pitanja elektronskog potpisa, zakon o električnoj energiji, registar fizičkih lica u BiH unutar Centralne banke. To su ključne tačke oko kojih nije postignuta saglasnost - rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da BiH ne može sama da riješi problem migrantske krize, te da od EU mora da dobije ne samo finansijsku podršku, nego i podatke bezbjednosnih službi kako bi sve osobe koje su bezbjednosno interesantne bile odmah izbačene iz BiH.
Tegeltija je istakao da BiH nosi prevelik teret i da za to najveću odgovornost snosi EU i svi drugi koji su kreirali ovu krizu.
- Broj migranata prema broju stanovnika daleko je najveći, a svi oni koji pokušavaju da nametnu priču kako je ova kriza humanitarno i pitanje dobre volje, strašno griješe i ne misle dobro, prije svega, građanima BiH - izjavio je Tegeltija za Euroblic.
On je ocijenio da će se BiH sa ovim problemom boriti sve dok se ne promijeni politika u svijetu prema migrantskoj krizi.
- S jedne strane imate otvorene granice sa istoka, uključujući i zemlje EU koje praktično nesmetano puštaju migrante da ulaze u BiH, a onda ih samo zatvorite na granici BiH s Hrvatskom, gdje postavljaju razne prepreke kako bi ih zaustavili na putu ka Zapadnoj Evropi - rekao je Tegeltija.
On smatra da će završetkom kampa Lipa biti manje ili više stvorene pretpostavke za smještaj svih migranata u BiH, a da će, ako se i dalje bude insistiralo da se poveća broj migranata, poslije toga to vrlo teško moći kontrolisati.
Govoreći o zahtjevima iz Brisela da migranti budu raspoređeni po cijeloj BiH, Tegeltija je napomenuo da je na početku pojave migrantske krize Republika Srpska rekla da ne želi migrante na svojoj teritoriji i da ne želi kampove.
- S druge strane, imali smo poruke iz institucija BiH da su migranti samo turisti koji proputuju kroz BiH i nije bilo nikakvih sporenja oko toga. Iz Federacije FBiH niko nije sporio tu priču da Srpska neće da prihvati migrante, a s druge strane se gledalo blagonaklono prema broju migranata - naveo je Tegeltija.
On je dodao da Republika Srpska danas i dalje čvrsto drži svoj stav, ali da FBiH pokušava da mijenja svoje stavove.
- Savjet ministara i Ministarstvo bezbjednosti će realizovati one politike koje budu stvar kompromisa, a čini mi se da u ovom trenutku nemamo dogovor - rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, postignuta je saglasnost s ambasadorom EU i jasno je rečeno da su izgradnjom kampa "Lipa" i kampa "Ciljuge" u Tuzlanskom kantonu, te sa postojećim kampom "Blažuj", zadovoljene potrebe svih migranata na teritoriji BiH i da u ovom trenutku nisu potrebni novi kampovi.
Govoreći o kandidatskom statusu BiH za članstvo u EU, Tegeltija je rekao da su prvi put iz Brisela došle poruke da bi BiH mogla dobiti ovaj status u prvoj polovini 2021. godine, te ocijenio da je za BiH previsoko postavljena ljestvica.
- To nije bio slučaj ni sa jednom od zemalja koje su sada članice EU. Tamo su postavljeni neki uslovi iz oblasti takozvane vladavine prava, a većini tih zemalja to je bilo postavljeno kao uslov tek u trenutku pristupanja u punopravno članstvo - rekao je Tegeltija.
On smatra da bi zbog toga Evropska komisija morala poslati jasniju poruku, te da je potrebno da se BiH dodijeli kandidatski status uz ispunjavanje onih standardnih uslova koje su ispunjavale neke od tih zemalja.