Košarac: Poljoprivredni popis u septembru 2023. godine
Poslije sastanka sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i rudarstva Federacije BiH /FBiH/, Košarac je rekao da to veoma važan zadatak s obzirom na to da je posljednji popis poljoprivrede u BiH bio 1961. godine.
On smatra da je realan rok u septembru 2023. godine i da bi to bio ogroman imput za projektovanje određenih politika na nivou entiteta poput podsticajnih politika, prerađivačke kapacitete i ostale politike koje budu definisale entitetske institucije.
Košarac je istakao da je poljoprivredni popis, koji bi sprovodila entitetska ministarstva i entitetske agencije za popis, potreba poljoprivrednika i entitetskih ministarstava da bi se došlo do relevantnih podataka i na osnovu toga definisale politike i razvoj poljoprivrede u Republici Srpskoj i FBiH.
On je rekao da bi na osnovu toga mogla da budu tražena finansijska sredstva EU i drugih s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj i FBiH, te prerađivačkih kapaciteta.
- Popis treba da bude urađen na bazi jedinstvene metodologije uz potpuno uvažavanje entitetskih nadležnosti, angažman ministarstava poljoprivrede, nadležnih tijela koja se bave popisom - naglasio je Košarac.
Prema njegovim riječima, u finalnoj varijanti je informacija koja treba biti dostavljena Savjetu ministara na usvajanje i na bazi koje bi Savjet ministara bio informisan o svim mjerama.
Govoreći o proteklim protestima pojedinih udruženja i najavama novih, Košarac je naveo da razgovarano i o zahtjevima poljoprivrednih udruženja i da uslovi nikada nisu bili optimalni, ali da je riječ o političkoj igri određenih struktura iz Republike Srpske i da se to manifestuje u Bijeljini, na graničnim prelazima u Srpskoj.
- Oni koji to zagovaraju, nisu završavali posao dok su bili na poziciji. Na osnovu informacija koje dobijamo od nadležnih entitetskih ministarstava utvrdili smo da viškova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji nema i da je došlo do poremećaja u cijenama. Na cijenu ne mogu uticati ministri. Ovaj slučaj je ispolitizovan - rekao je Košarac i dodao da bi uvođenjem taksa cijene bile povećane oko 30 odsto.
On je naveo da je uvoz mesa goveda u BiH smanjen za 5.000 tona, da je uvoz mesa svinja smanjen za 3.500 tona, te da je izvoz mesa goveda iz BiH povećan znatno u odnosu na 2019. godinu sa 197.000 na 5,5 miliona kilograma, a izvoz voća i povrća povećan je 8,5 odsto.
- Povećan je izvoz prehrambenih artikala i mnogo je veći nego uvoz i potpuno smo posvećeni zaštiti domaće proizvodnje - rekao je Košarac i dodao da je razgovarano i o donošenju odluke o praćenju stanja na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i mjerama o unapređenju proizvodnje.
On je naveo da je riječ o odluci na osnovu koje bi sve nadležne institucije BiH bile uključene u analizu potreba za eventualno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje.
- Sva udruženja u Republici Srpskoj i FBiH zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede ulazila bi u analizu stanja na tržištu i eventualnog poremećaja. Na osnovu tih analiza entitetska ministarstva bi dostavljala podatke Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa koje bi formiralo koordinaciono tijelo da predloži mjere Savjetu ministara, koji bi donio konačnu odluku o uvođenju određenih mjera - rekao je Košarac.
On je dodao da o tome postoji saglasnost entitetskih vlada, da o nekim pitanjima još treba da se usaglase sa Vladom FBiH da bi ta odluka bila dostavljena Savjetu ministara na odlučivanje.
To bi značilo, dodao je, da bi bila donesena odluka o poljoprivrednom režimu i da bi se tako legalno u skladu sa međunarodnim ugovorima pokretali postupci zaštite domaće proizvodnje i eventualnog uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih artikala.
Košarac je dodao da je na sastanku bilo riječi i o laboratorijama iz oblasti veterinarstva, te da tu oblast žele da unaprijede.