Potpisan ugovor za istražne radove na lokaciji Čerkezovca
Hrvatska ima obavezu zbrinjavanja polovine radioaktivnog otpada iz Nukelarne elektrane Krško.
Ugovor je potpisan sa zajednicom ponuđača koju čine Geotehnički studio, Geodetski fakultet Univerziteta u Zagrebu i Rudarsko-geološko-naftni fakultet Univerziteta u Zagrebu, objavljeno je na veb stranici Fonda.
Ugovor je potpisan po sprovedenom postupku javne nabavke za izradu dokumentacije i sprovođenje aktivnosti za pribavljanje dozvola za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Iz Fonda navode da nisko i srednje radioaktivni otpad, koji će biti skladišten u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, u prvom redu potiče iz Nuklearne elektrane Krško, te u manjem obimu iz naučno-istraživačkih instituta, medicinskih ustanova i industrijskih postrojenja koja u svom redovnom radu koriste izvore jonizirajućih zračenja.
Riječ je o otpadu koji će se skladišti isključivo u čvrstom stanju, dok gasoviti i tekući otpad neće biti skladišteni na definisanoj lokaciji, navedeno je u tekstu.
Iz Fonda tvrde da se skladišta radioaktivnog otpada, u sklopu Centra, planiraju i razvijaju kao sigurni objekti koji ne smiju imati uticaj na životnu sredinu i ljude.
Uz onemogućeno curenje ili zračenje otpada zbog agregatnog stanja u kojem se nalazi, bilo koji oblik uticaja na okolinu i ljude sprečava i niz barijera kao što su čelične bačve u koje se otpad pakuje, armiranobetonski spremnici u koje se bačve pakuju i zapunjavaju betonom, te na kraju i samo protivpotresno projektovana armiranobetonska građevina, ističu iz Fonda.
Osnovni cilj predviđenih istraživanja je sticanje potpunog i preciznog uvida u geološki sastav i građu terena prostora lokacije predviđene za izgradnju Centra.
Istraživanja će omogućiti vrednovanje i karakterizaciju predmetne lokacije za smještaj Centra, zatim projektiranje građevina/postrojenja za skladištenje radioaktivnog otpada i potrebnih infrastrukturnih objekata, te dati sve podatke potrebne za izradu studije uticaja na okolinu i sprovođenje procjene uticaja zahvata na okolinu.
Istražni radovi će se sprovoditi 19 mjeseci, a uključuju geoistraživanja, utvrđivanje hidroloških i hidrogeoloških karakteristika lokacije, te sprovođenje ograničenih terenskih istraživanja u vezi sa stanjem flore i faune, šumskih ekosistema, te korištenjem poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj okolini lokacije.
U sklopu istražnih radova sprovodiće se analiza fotogrametrijskih aerosnimaka, satelitskih snimaka, te odgovarajuće kartografske dokumentacije, terenski istražni radovi, geoelektrično sondiranje, seizmička refleksija i refrakcija, tomografska električna mjerenja, georadarsko ispitivanje užeg područja lokacije, testiranje vodopropusnosti u bušotinama, petrološke i geomehaničke analize stijena, trasiranje, geohemijske analize nabušenih stijena i podzemnih voda.
Na osnovu svih sprovedenih istraživanja biće izrađen elaborat koji će sadržati rezultate svih sprovedenih istraživanja u jednoj cjelini i svi rezultati biće objavljeni i javno dostupni, navode iz Fonda.
Istovremeno, iz Fonda je najavljeno da je 26. januara započeo postupak prethodnog savjetovanja za fizičku zaštitu i sigurnost lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju.
Postupak traje do 2. februara.
Uprkos protivljenju građana sa obje strane rijeke Une, kao i predstavnika lokalnih vlasti u slivu rijeke Une u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, Vlade Unsko-sanskog kantona, vlasti Republike Srpske i BiH, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane "Krško" odlaže u kasarni "Čerkezovac" na Trgovskoj gori, u hrvatskoj opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.
Zemljotresi koji su danima drmali Hrvatsku dali su slučaju "Trgovska gora" novu dimenziju, a pogotovo jer se Petrinja kao epicentar zemljotresa nalazi samo četrdesetak kilometara od kasarne "Čerkezovac" i planirane lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada.