latinica  ћирилица
05/02/2021 |  11:58 ⇒ 15:19 | Autor: RTRS

Berenbaum za Radio Srpske: Prvi film o istini u Јasenovcu

Distrubuterska kuća "101 Studio" koja je zvanično zaključila ugovor o američkim pravima za film "Dara iz Јasenovca", reditelja Predraga Antonijevića, ostvarenja koje je izabrano za srpskog kandidata za 93. Oskar, premijerno će danas prikazati ovaj film u Americi. Tim povodom, Majkl Berenbaum, stručnjak za Holokaust, izvršni producent i stručni konsultant filma, profesor i pisac, dao je intervju za Radio Republike Srpske.
Majkl Berenbaum (Foto: ub.edu) -
Majkl Berenbaum (Foto: ub.edu)

Gospodine Berenbaum, Vi ste izvršni producent i stručni saradnik na scenariju filma "Dara iz Јasenovca". Koliki je značaj ovog filma o sistemu koncentracionih logora Јasenovac?

- Prije svega, ovo je prvi put da se logor Јasenovac ovako tretira u filmu, a njegov prvenstven značaj jeste opis i predstavljanje nekoliko najvažnijih njegovih cjelina. Drugi njegov značaj je opisivanje životne priče jedne djevojčice po imenu Dara, koja je bila primorana da se suoči sa problemima tog doba u tim uslovima, s kojim se nijedno dijete tog uzrasta nikada ne bi trebalo suočiti. Ovaj film takođe predstavlja još nekoliko važnih činjenica o Јasenovcu odnosno o jedinstvenim karakteristikama tog logora smrti i uključujući činjenicu da je logor Јasenovac imao posebno odjeljenje za djecu. To su bila srpska djeca koja su prebacivana u Hrvatsku, kod katoličkih porodica čime je njihova istorija bila potpuno promijenjena. Film pokazuje tenziju i isrpljujuću borbu između dvije strane hrišćanstva, katolika i pravoslavaca. Činjenica je da je Holokaust bio namijenjen istrebljenju Јevreja, dok je namjena Јasenovca bila sistemsko istrebljenje Srba i Roma, ali takođe i Јevreja od strane ustaškog režima i nacista.

Američki magazin Varajeti, jedan od najuticajnijih filmskih časopisa na svijetu, objavio je kritiku filma "Dara iz Јasenovca" Predraga Gage Antonijevića, u kojem je srpski kandidat za Oskara, između ostalog, okarakterisan kao "prikriveni primjer srpske nacionalističke propagande". Možete li nam reći Vaše mišljenje o toj kritici ?

- Postoji nekoliko odgovora na ovo pitanje. Autor kritike DŽej Vajsberg izjavio da je ovaj film antihrvatski i antikatolički. E sad, nemoguće je napraviti film o ubijanju jednog naroda od strane drugog, bez da budeš optužen da si protiv jednog naroda. Na primjer, da sam napravio film o Holokaustu u Slovačkoj, bio bih shvaćen kao protivnik Slovaka i katolika, jer je tokom Drugog svjetskog rata, vrhovni poglavar Slovačke bio rimokatolički sveštenik. Prije nekoliko godina napravio sam film koji se zove "Zavjera". Kako se niko ne bi mogao smatrati antinacističkim ili antinjemačkim kada se rekonstruiše sastanak 15 visokih njemačkih vlada, vojnih zvaničnika i vođa nacističke stranke na kojoj su svi prisutni podržali ili barem kapitulirali pred odlukom da se centri za ubijanje grade kao plinske komore i krematoriji da ubiju milione ljudi?

Kako napraviti takav film a da ne budete osuđeni kao protivnik Nijemaca i nacista?! Tako da, kada kažu da ste protiv katolika i ustaša, veoma je važno reći da to govori istinu o Јasenovcu i progonu i ubijanju Srba, Јevreja i Roma, jer je to ustvari ono što se zapravo desilo. Drugo, autor kritike nije primijetio da je određeni broj Hrvata u ovom filmu prikazan u dobrom svjetlu, jer na kraju filma Daru spasava Hrvatica. Takođe, predstavili smo ono što se u istoriji Holokausta nazivalo "siva zona", odnosno loši muškarci i žene koji imaju krvi na svojim rukama čine dobro, a dobri ljudi i žrtve primorani su da čine zlo kao i da naškode ostalim žrtvama. Kao treće, autor kritike Vajsberg nije shvatio poentu - prvi i pravi problem ovih logora bio je taj da su se ljudi tamo svakodnevno suočavali sa životom i smrti, mnogo puta za kratko vrijeme, i to je činjenica koja daje snagu ovom filmu.

Vi ste boravili Republici Srpskoj 2013. godine kada se prisustvovali pomenu u Donjoj Gradini i govorili na pomenu žrtvama usaškog zločina u sistemu koncentracionih logora Јasenovac. Znamo da ste bili jedan od prvih ljudi iz svijeta izvan granica bivše Јugoslavije koji je istraživao stradanja - genocid i Holokaust na području bivše Јugoslavije, kao i sistemu koncentracionih logora Јasenovac. Možete li nam reći kako Vi gledate na stadanja u koncentracionom logoru Јaenovac?

- Moja reakcija o patnji i stradanjima naroda na ovim prostorima je zaista tužna i ono što se desilo ovdje je tragično. Duboko se identifikujem sa žrtvama zbog patnje koju su pretrpjeli u uslovima u kojima su bili. Ta patnja je nemjerljiva. Upravo ono što je dalo snagu ovom filmu jeste desetogodišnja djevojčica koja je kroz silna dešavanja morala zaštititi svog brata, a pri tome da svjedoči o onome što nikada nijedno dijete ne bi trebalo vidjeti, koja je, prolazivši kroz sve ove situacije, izgubila svoje djetinjstvo. Kada to vidite, ne možete učiniti ništa osim poistovijetiti se sa patnjom ovog djeteta sa željom da ste mogli nešto učiniti da bi pokušali promijeniti okolnosti.

Koliko je za Vas, kao istraživača koji se bavi pitanjem Holokausta, važno što je snimljen film o Јasenovcu?

- Mislim da je veoma bitno istražiti težnje čovjeka da čini zlo, dok je s druge strane sposobnost ljudi da se suoče sa zlom koje im je učinjeno. Vremenom, uključio sam se u stvaranje ovog filma, jer je režiser moj dugogodišnji prijatelj, željeli smo ovaj film napraviti već nekoliko godina unazad. Prihvatio je moj savjet i saradnju, poštujem ga kao stvaraoca filmova i postalo mi je veoma važno da ovaj dio važne istorije tretiram iskreno i časno bez ikakve propagande, kao i da pomognem svom prijatelju da ovaj film napravi što je bolje moguće.

Kako je došlo do saradnje sa srpskim rediteljem i glumcima i kako je bilo snimati ovaj film?

- Pa počnimo prvo s tim šta smo trebali da uradimo kako bismo pronašli i regrutovali djecu. Otišli smo u sela iz kojih su prije 75-80 godina djeca bila odvođena u Јasenovac, nismo koristili profesionalne glumce među djecom, okupili smo one koji su dorasli ovom zadatku. Pogledali smo preko 15.000 djece prije nego što smo našli djevojčicu koja glumi Daru, a birali smo pažljivo jer ona bila nevino dijete. Znate da svaki film zahtijeva ugao gledanja, u ovom filmu taj ugao se ogleda kroz oči djeteta, kroz oči Dare, nasilje nije mnogo zastupljeno, nego reakcije Dare na nasilje kojem svjedoči.
Koristili smo profesionalne glumce, jedna scena mi pada na pamet koja je nevjerovatno snažna, a to je scena kada majka odbija da bude poslana u Njemačku i da ostavi svoje dijete, zbog čega su i ona i njeno dijete ubijeni. Glumica koja je odigrala tu ulogu je unuka žene kojoj se to zapravo desilo u tom periodu. I kada je igrala ovu ulogu, nije je odigrala samo na profesionalan način, nego čitavim srcem i dušom, što je napravilo dramatičnu razliku.

Kakva su Vaša očekivanja s obzirom da je film kandidat za prestižnu filmsku nagradu Oskar?

- Prvenstveno bismo željeli da film bude izabran u prvih petnaest filmova za Oskara, onda bi nam bilo izuzetno drago kada bi bio izabran u prvih pet, a neopisiva sreća bi nas snašla kada bi ovaj film bio izabran na mjestu broj jedan. Ako film osvoji Oskara, obećavam da ću vam se javiti i da ćemo u to ime popiti šampanjac.

Film "Dara iz Јasenovca" kod nas će biti premijerno prikazan 22. aprila na Dan proboja posljednjih logoraša iz koncentracionog logora Јasenovac.

Razgovarala Radmila Karanović