Konjikovići - selo koje nije prispjelo nigdje (VIDEO)
U dijelu sela Konjikovići, koje je dejtonska linija ostavila u Federaciji, zatekli smo napuštene kuće. Prvog povratnika, Milana Simikića, pronašli smo tek u susjednom selu Kovačica, čija je očevina ostala u Konjikovićima.
- Moj otac je u Konjikovićima imao kuću i imanje od 400 dunuma zemlje. Јedan dio je u minama, zemlja se ne obrađuje, sve je zapušteno - priča Milan.
Porodica Cvijete Miletić živi u dijelu sela Konjikovići koje pripada Republici Srpskoj. Kaže da žive od stočarstva i proizvodnje drvenog uglja. Iako je dnevnica 45 maraka, u selu nema ko da radi.
- Niko neće ovaj posao da radi, svi bi htjeli nešto na gotovo - kaže Cvijeta.
Iz sela Konjikovići u javnim preduzećima rade samo dva šumara i jedan lovočuvar. Od četvero djece koliko ih trenutno ima u selu, troje je iz porodice Petković. Zbog nedostatka prevoza opština izdvaja 25 litara goriva.
Djeca ističu da im nedostaju prijatelji s kojim bi se družili i igrali.
Da selo ne čine kuće već ljudi, potvrdila nam je i Cvija Petković koja je u Švajcarskoj zaradila penziju i odlučila da se vrati pod obronke Majevice. Kaže da je tamo lagodniji život i da ima sve obezbijeđeno, ali da je u Švajcarskoj, kako kaže, "tuđi narod".
Mirko Nikolić, predstavnik opštine Lopare, ističe da se građani najviše žale na prilazni put od Lopara do MZ Konjikovići koji je u nadležnost republičkih organa.
Pojedini mještani tvrde da nisu ni znali da entitetska linija razdvajanja ide kroz njihove njive i dvorišta i da su se s tom činjenicom upoznali tek kada su imali potrebu da rješavaju imovinska pitanja u nadležnim službama Tuzle i Lopara.