Zašto je obustavljena istraga protiv 11 stražara iz "Silosa"

Razočarenje je još veće jer je i proces pred Sudom BiH u predmetu "Silos" vraćen na početak.

Nezavisna, međunarodna komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 91-95, u svom Izvještaju navodi da je "Silos" jedan od 126 logora gdje su zatvarani i ubijani sarajevski Srbi.

"Sarajevsko" pravosuđe, bilo kantonalnog ili bh. nivoa, ne mari za srpske žrtve. Gorčinu zbog nedavne odluke da se poništi prvostepena presuda i ponovi suđenje pred Sudom BiH za zločine u "Silosu", kod preživjelih srpskih logoroša zamijenio je osjećaj nemoći nakon saznanja da je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu obustavilo istragu protiv 11 stražara iz tog logora, za ista nedjela.

- Iz provedenih dokaza proizilazi da je krivično djelo učinjeno na štetu zatočenika srpske nacionalnosti, što tužilaštvo ne spori, međutim ne postoji dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinioci predmetnog krivičnog djela - navodi su iz obavještenja o obustavljanju istrage.

- Svakako da smo na ovakvo obavještenje o obustavi istrage za ovih 11 lica podnijeli prigovor glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Ima potrebe da se istraga proširi i da se uradi fotodokumentacija tih lica koja bi bila dostavljena nama na prepoznavanje - ističe Vinko Lale, predsjednik Udruženja logoraša regije Birač.

Bivši logoraš iz Silosa pita tužioca da li je uopšte pročitao optužnicu za "Silos" pred Sudom BiH.

Da jeste, vidio bi, kaže Lale, čak 81 izjavu i 1.480 materijalnih dokaza o batinjanju, gladovanju i drugim torturama kojima su Srbi bili izloženi u tom kazamatu. Saznao bi da su srpski zatočenici bili mučeni na čak 167 načina.

Lale napominje da je nemoguće i neshvatljivo da osam prvoptuženih pred Sudom BiH bude osuđeno i presuđeno u prvostepenom postupku a da izvršioci njihovih naredbi ne budu, jer navodno, nema dovoljno dokaza da ih presude, te da je to nešto strašno i neshvatljivo.

Kroz "Silos" je prošlo više od 600 Srba. Najmlađi logoraš imao je 14 godina a najstariji 85 godina. Zatvoren je dva mjeseca nakon potpisivanja Dejtona, istog datuma kada i nacistički logor Aušvic.

Zastrašujuća simbolika ali činjenica koja razbija predrasude o ratu stvorene medijskom satanizacijom Srba.

Član Nezavisne, međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991.-1995. godine Viktor Bezručenko ističe da je vidio dokumenta koje je potpisao sarajevski sudija porotnik Marko Mikerević iz kojih se vidi da je u različitim fazama rata bilo 126 zatvora za Srbe u Sarajevu. U nekim drugim dokumentima navodi se i veći broj, od čak 188. Srbi su bili zatočeni i u koncentracionim logorima Tarčinu i Čelebiću i to je poznata činjenica.

U optužnici za "Silos" iz 2010. pred Sudom BiH bilo je obuhvaćeno samo osam najodgovorninih Bošnjaka. Јedan je u međuvremenu umro i suđenje je vraćeno na početak.

Predmet protiv 11 stražara prebačen je na Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, pod izgovorom da je nemoguće suditi istovremeno tako velikom broju ljudi.

Nakon što je u tom predmetu obustavljana istraga, jasna je namjera, napominje Lale, da zločin nad Srbima u sarajevskom "Aušvicu" ne bude kažnjen.