Komisija: Cilj Srpske - očuvanje političke i kulturne autonomije
Početni cilj stvaranja Republike Srpske bio je sprečavanje bilo kakve mogućnosti ponavljanja događaja iz Drugog svjetskog rata, odnosno genocida počinjenog nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a sekundarni cilj bio je očuvanje Јugoslavije, navodi se u Izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu u periodu 1991-1995. godine, čije dijelove prenosi Srna.
Kada su Muslimani i Hrvati odbacili Јugoslaviju, cilj Republike Srpske se promijenio iz očuvanja Јugoslavije u očuvanje političke i kulturne autonomije i jednaka prava za Srbe u BiH.
S druge strane, bosanski Muslimani borili su se za uspostavljanje nezavisne islamizovane države koja je trebala da bude zasnovana na šerijatskom zakonu i u kojoj ne bi bilo mjesta za istinsku političku i kulturnu autonomiju Srba.
Međutim, na neuspjeh u uspostavljanju islamske države u BiH najviše su uticale SAD jer takav ishod nije odgovarao američkim regionalnim i globalnim geopolitičkim interesima.
Umjesto toga, SAD insistirale su na uspostavljanju kvazimultietničke federacije orijentisane ka EU, koja je vremenom mutirala i pokazala se potpuno nefunkcionalnom.
Suočeni sa takvim ishodom, radikali su malo modifikovali taktiku i počeli postepeno da razvijaju i šire regionalnu terorističku infrastrukturu, ističe se u Izvještaju.
Politička aktivnost i borba za uspostavljanje islamizirane države kao rezultata građanskog rata u BiH, koju su vodili muslimansko političko i vjersko rukovodstvo u BiH, inspirisana je ideologijom "Muslimanskog bratstva", iranskom revolucijom i
stvaranjem islamske pakistanske države.
Alija Izetbegović, član organizacije "Mladi muslimani", koja je određeno vrijeme djelovala kao omladinska sekcija muslimanskog udruženja "El hidaje", razvio je ovu viziju u svom panislamskom političkom programu pod nazivom "Islamska deklaracija".
Njegova deklaracija kasnije je postala politički program njegove političke stranke SDA, čije su jezgro činili bivši pripadnici "Mladih muslimana", napominje se u Izvještaju Komisije.
Njegov sin Bakir Izetbegović, SDA i islamska vjerska zajednica u BiH na čelu sa Mustafom Cerićem nastavili su da sprovode njegovu viziju.
U ovom ratu su bosanski Muslimani imali podršku islamskih država /prvenstveno Turske, Saudijske Arabije, Irana i Katara/, te pomoć u vidu "humanitarne intervencije" SAD i NATO-a, kao i akcija drugih država van regiona /Velike Britanije i nekih država EU/ i nedržavnih aktera, određenih subjekata u međunarodnim organizacijama, poput UN, NATO-a i OEBS-a, privatnih vojnih kompanija /posebno vojnih profesionalnih resursa/, globalnih islamskih nevladinih organizacija, transnacionalnih banaka i kompanija, obavještajnih službi, međunarodnih terorističkih organizacija, radikalnih islamskih grupa i tako dalje.