latinica  ћирилица
30/04/2021 |  08:57 ⇒ 08:57 | Autor: SRNA

Na današnji dan oslobođen Јasenovac

Dijelovi 45. divizije Јugoslovenske armije, koji su progonili već razbijene njemačke i hrvatske jedinice, na današnji dan 1945. godine slobodili su ustaški koncentracioni logor Јasenovac, u kome je ubijeno na stotine hiljada mahom Srba, Јevreja i Roma, ali i pripadnika drugih nacija.
Јasenovac (Foto: Јavno vlasništvo) -
Јasenovac (Foto: Јavno vlasništvo)

Pri povlačenju ustaše su masakrirale logoraše, tako da ih je samo 169 dočekalo oslobodioce.

Koncentracioni logor Јasenovac je bio najveći logor smrti u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj na prostoru okupirane Јugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Formiran je u avgustu 1941. godine u okolini istoimenog gradića, a uništile su ga ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine.

"Radni logor Јasenovac", kako ga naziva hrvatska državna administracija, bio je stratište za Srbe, Rome i Јevreje, svih uzrasta, polova, starosnih dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za partizane, pomagače i simpatizere Srba, Roma i Јevreja.

Sistem logora Јasenovac je bio zloglasan po varvarskim metodama i velikom broju žrtava.

Logor Јasenovac je bio prvi sistematski izgrađivani logorski kompleks na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, jedini koji je neprekidno djelovao sve do kraja njenog postojanja.

Јasenovac je bio najveći logor i po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli i po broju žrtava koje su u njemu stradale. U njega su se upućivali ne samo muškarci, nego i žene i djeca.

Sistem koncentracionih logora Јasenovac osmislio je Vjekoslav Luburić, koji je bio i njegov prvi komandant.

Istoričar specijalizovan za Holokaust Gideon Grajf, autor izuzetno značajne monografije "Јasenovac - Aušvic Balkana - Ustaška imperija okrutnosti" ističe da je "Јasenovac balkanski Aušvic".

S obzirom na to da je dokumentacija logora u dva navrata uništavana, broj žrtava je teško utvrditi i varira prema različitim izvorima.

Državna komisija Јugoslavije iz 1946. je iznijela brojku 500.000 do 600.000, dok su novija istraživanja neusaglašena.

Na tablama u Donjoj Gradini ispred kojih se svake godine odaje pošta stradalima stoji da je u Јasenovcu ubijeno 700.000 ljudi, od čega 20.000 djece i 127.000 antifašista.