Kalabuhov: Imenovanje Kristijana Šmita bez ruske podrške
Kalabuhov je istakao da su mnogi problemi u BiH nastali zbog uloge međunarodnog faktora, te da je OHR anahroni instrument međunarodne zajednice.
On je za "N1" rekao da unutar Savjeta za sprovođenje mira nema kompromisa i da je sam visoki predstavnik Valentin Incko riješio da ne koristi bonska ovlaštenja.
Odgovarajući na pitanje o tome da Incko u 10 godina mandata visokog predstavnika nije donio nijedan zakon u BiH, ruski ambasador je upitao "koja mu je onda svrha ako ništa ne radi".
Kalabuhov je odbacio tvrdnje da srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik zastupa secesionistički pristup, navodeći da on tu retoriku vidi kao poziv na unutrašnji dogovor.
- To ne vidim kao secesionistički pristup. Dodik kaže da se mora dogovarati i razgovarati o tome kako će izgledati BiH - smatra Kalabuhov.
Ambasador Rusije smatra da je u BiH, nakon 25 godina od Dejtona, došlo vrijeme da predstavnici konstitutivnih naroda i građana formulišu svoju viziju zemlje i otpočnu dijalog kako dalje.
- Ne mogu reći koja je najbolja vizija BiH. Najbolja je ona koja okupi najviše građana. Naravno svako ima svoje razmišljanje kakva ova zemlja mora biti - rekao je Kalabihov.
On je citirao riječi novinara Gojka Berića da BiH može opstati i živjeti u miru samo kao antifašistička, antiklerikalna i sekularna zemlja, u kojoj će biti poštovana ljudska prava i neće biti mržnje, rasizma i ksenofobije, navodeći da Rusija ne želi nametati svoju viziju BiH.
- Ruska Federacija kao garant mirovnog sporazuma prati kako se on realizuje i u slučaju disbalansa ima balansirajuću ulogu. Ako se međunarodna zajednica ponaša neizbalansirano mi tada moramo uspostaviti pravilan balans - dodao je Kalabuhov.
On je istakao da Ruska Federacija jednako podržava predstavnike sva tri konstitutivna naroda u BiH i da nikome na daje prednost jer želi dobre odnose sa svima.
Kada je riječ o zakonu o negiranju genicoda, Kalabuhov je rekao da o tom pitanju nema saglasnosti unutar PIK-a, napominjući da Rusija smatra da to mora biti unutrašnja stvar BiH.
- Šta ako nema političke volje da se donese taj zakon, zar mora da bude? Parlamentarna skupština BiH ima mehanizme da vodi dijalog, iako nema kompromisa. Takva stvar o kojoj nema kompromisa može samo otežati stvari u BiH - Kalabuhov.
On je dodao da takvog zakona koji zabranjuje negiranje genocida nemaju mnoge države, navodeći SAD i Rusiju kao primjer.
Kada je riječ o NATO interacijama, Kalabuhov je ponovio da je to unutrašnja stvar svake zemlje, te da je nedavno pismo Ambasade Rusije u BiH u vezi sa ovim pitanjem, pokušaj da se predstavi i druga strana.
- To nije bila prijetnja, već reagovanje na talas publikacija u medijima BiH koji pokazuju samo pozitivne strane NATO-a, a mi smo htjeli da pokažemo i drugu stranu. Mislimo da evropske integracije BiH ne moraju značiti da zemlja ne može imati veze sa Rusijom, koja ima interese i želi da razvija odnose sa BiH i Federacijom BiH, a ne samo sa Republikom Srpskom - dodao je Kalabuhov.