Sjećanje na brutalno ubijene srpske civile u Bradini (VIDEO)
Malo je poznato da su muslimansko-hrvatske snage formirale logor i u Bradini u kojem su držali i djecu, što je zločin bez presedana.
Pred Sudom BiH u toku je suđenje trinasetorici osumnjičenih za zločine u Bradini etnički očišćenoj, popaljenoj i opljačkanoj.
Svaki dolazak na pomen u Bradinu za Јelenu Gačanin, rođenu Gligorević, je bolno podsjećenje na sedmodnevno zatočenje. Devedeset druge bila je djevojčica kojoj su se duboko u sjećanje urezali jauci prebijenih i silovanih. Majka joj je od posljedica tamnovanja umrla poslije rata.
- Sa 8,5 godina sam kao dijete zarobljena u školi. Ironija je da sam u toj školi, u kojoj sam naučila da pišem slova i brojeve, sa majkom bila zatočena. U toj školi su bila razna mučenja, psihička i fizička, svih generacijha. Tu su bili samo civili, žene i djeca i stariji - priča Јelena.
Preživjeli Srbi iz Bradine pamte da su se majskih dana '92. "saplitali o leševe". Dvadeset šest ubijenih srpskih civila koje su prethodno mučili pripadnici tzv. ARBiH i HOS-a, zakopali su u zajedničku grobnicu u porti crkve gdje je danas spomenik.
Manja grupa odvažnih Srba zaputila se preko Bjelašnice ka srpskoj teritoriji. Među njima i Željko Gligorević. Kaže da je to bilo pakleno, i da tako nešto ne bi poželio ni najgorem neprijatelju.
Stotine mještana Bradine odvedeno je u konjičke logore, njihova imovina je opljačkana, kuće i crkva zapaljeni.
Zločinci i nalagodavci sistematskog napada na Bradinu, ubistva, silovanja, progone, još nije stigla ruka pravde. Godine prolaze, umiru zločinci, ali i svjedoci.
- Da se nešto slično desilo od strane Srba prema Bošnjacima davno bi bilo procesuirano, proces bi bio završen i bile bi teške kazne. Ovdje je pitanje kada će, i da li će uopšte doći do kažnjavanja onih koji su to učinili i naredili - ističe Boško Tomić, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Od prijeratnih skoro 1.000 Srba, u Bradini svega dvije srpske porodice. Oni koji bi se vratili nemaju gdje, jer im kuće nisu obnovljene a sa rijetkih obnovljenih krade se crijep i ostali materijal.
- Niko ne smije da dođe, obijaju se kuće, krade materijal ,isjekli su nam šumu, oteli izvore vode, nema ništa, nema nama ovdje žuivota - naglašavaRajko Miljanić, povratnik u Bradinu.
U opštini Konjic kojoj pripada Bradina do rata je živjelo skoro 7.000 Srba, danas tek 80.
Konjički paroh Srpske pravoslavne crkve, Dejan Grčić, pozvao je predstavnike vlasti u Republici Srpskoj da pomognu izbjeglima s ovog područja, ali i Srbima koji su ostali u Federaciji, da ne bi ostali zaboravljeni.