"Izmjene Izbornog zakona moraju da budu izraz volje sva tri naroda"

Tegeltija je ukazao da je u izbornoj godini teško promijeniti izborno zakonodavstvo i posjetio da je formirana Intrresorna radna grupa s tim zadatkom u kojoj su vladajuće i opozicione stranke, ali smatra da to nije baš mjesto gdje će se riješiti problem Izbornog zakona.

- Očigledno je da su ovdje dva ključna politička pitanja - odnosa Bošnjaka i Hrvata kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH. Republika Srpska je davno rekla svoj stava u vezi sa odlukom Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu 'Sejdić i Finci' ali nije bio postignut dogovor u FBiH - podsjetio je predsjedavajući Savjeta ministara.

On smatra da će biti potrebno mnogo vremena da se postigne konsenzus u FBiH i da se vodi rasrpava na relaciji Bošnjaci i Hrvati.

- Čini mi se da negdje nisu svjesni da su za izmjenu Izbornog zakona potrebne sve tri strane i da oko toga mora biti postignut širok politički konsenzus da bi imali novi zakon. Mislim da je dobro da donesemo novi Izborni zakon u cjelini. Ako ne, onda bar u onim tehničkim stvarima da opozicija ne bi mogla da krivi Izborni zakon za izborne poraze kako to čine u posljednje vrijeme - rekao je Tegeltija za BHRT.

On je pojasnio da donošenje novog Izbornog zakona ima dvije strane - jedna podrazumijeva tehničke izmjene zakona, odnosno proceduralna pitanja kako se provode izbori, dan izbora, dužina trajanja izbornog procesa i uloga Centralne izborne komisije BiH, a druga koja se odnosi na izbor članova Predsjedništva i Doma naroda u FBiH.

Tegeltija je podsjetio da je BiH tokom trajanja epidemije virusa korona pokazala da ima kapacitet da provede lokalne izbore, kao i da je obezbijedila sve uslove da provede i opšte izbore u 2022. godini.

Predsjedavajući Savjeta ministara izrazio je nadu da će izbori u 2022. godini biti provedeni u korektnoj i fer atmosferi sa novim Izbornim zakonom koji će biti izraz volje svih strana u BiH.