U Crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu služen parastos ubijenim Srbima
Parastos je organizovalo Udruženja porodica nestalih i poginulih lica "Suza", a prisustvovali su predstavnici udruženja prognanih Srba iz Hrvatske i preživjeli stanovnici tog kraja.
Oni su po završetku parastosa položili vijence i cvijeće na spomenik u Tašmajdanskom parku poginulim Srbima u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka.
Direktor Informaciono dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac istakao je da je zločin na Miljevačkom platou uslijedio nekoliko mjeseci nakon što je to područje stavljeno pod zaštitu UN, a Srbi se opustili vjerujući da će ih "plavi šljemovi" zaštititi.
- Upravo dolaskom zaštitnih snaga UN počela je propast Republike Srpske Krajine. Ovaj zločin bio je drugi od dolaska zaštitnih snaga UN, a prvi je izvršen nad Srbima u obližnjem selu Nos Kalik - rekao je Štrbac novinarima ispred crkve.
Zarobljenici koje je iz Šibenika preuzimao Štrbac, kao predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Republike Srpske Krajine, rekli su mu kasnije da u Šibeniku postoji video-kaseta sa Miljevačkog platoa, koja se iznajmljuje kao horor film, a na kojoj su Hrvati snimili sva zlodjela koja su počinili u toj akciji.
Ipak, ističe Štrbac, niko nije odgovarao osim dvojice hrvatskih vojnika, koji su iz zabave sljedećeg dana ubili Srbina zarobljenog, pa natjeranog da baca ubijene drugove u krašku jamu.
- Јednim dijelom puta u povratku vozili su se brodićem po Krki, pa su iz zezanja naredili zarobljeniku Miroslavu Subotiću da trči i pucali u njega kao u zeca. Dobili su simbolične kazne, a ostali niko. Prijavili su ih njihove kolege Hrvati - rekao je Štrbac.
Predsjednik Udruženja "Suza" Dragana Đukić podsjetila je u izjavi za Srnu da zbog monstruoznosti zločina koji je počinjen nad njima, 12 tijela nisu bila u prepoznatljivom stanju i da se još uvijek nalaze u Kninu pod humkama, bez obilježja.
Đukićeva je apelovala da se pomogne porodicama, kako bi mogli da izađu iz neizvjesnosti i sahrane svoje najmilije ističući da je "najvažnije da ljudi shvate da su i Srbi žrtve".
Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir istakao je da su zbog prisustva zaštitnih snaga UN-a, potpisanog primirja i Dječjeg festivala koji se odigravao u Šibeniku, svi očekivali da se ovakvi zločini neće desiti.
- Srbi su toliko bili sigurni da tih zločina neće biti, a desilo se ono što se desilo našem narodu i za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su očevi onih koji su izvršili ovaj zločin na Miljevačkom platou počinili isti zločin nad pravoslavnim Srbima toga područja - naveo je Budimir.
U zločinu na Miljevačkom platou, prije 29 godina, ubijeno je 40 teritorijalaca, koji su zatim bačeni u jamu, a ekshumirani su tek poslije dva mjeseca.
Srpsko selo Nos Kalik srušeno je do temelja i spaljeno, jedan dio stanovništva je pobijen, a drugi interniran na ostrvo u šibenskom arhipelagu.
Tijela poginulih su masakrirana, bačena u krašku jamu i zatrpana smećem.
Posmrtni ostaci ekshumirani su dva mjeseca kasnije, ali zbog teškog stanja u kojem su se nalazili njih dvanaestoro nije identifikovano, a njihova tijela su još u zajedničkoj grobnici na Kninskom groblju.
Porodice i poslije 29 godina još čekaju na ekshumaciju i identifikaciju, kako bi ih dostojno sahranili u porodičnu grobnicu, sa imenom i prezimenom.