Turska u novu "kosovsku misiju" kreće preko Kipra - hoće li se ponovo okliznuti
To kaže za Sputnjik dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Ankare Vojislav Lalić povodom nove Erdoganove poruke koja se kosi sa nacionalnim interesima Srbije.
Erdoganova "kosovska misija" od Kipra do Bajdena
Odnos turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana prema ovoj temi nije slučajan, kao što nije slučajno da je Kosovo pomenuo pred posjetu sjevernom Kipru. Turska prema Kosmetu
ima poseban odnos i predstavlja kontinuitet turske politike, uprkos nedavnim trzavicama. Ali, Turska baš i nema snage da "izgura" priznanje takozvanog Kosova ni u celom islamskom svetu, a kamoli u UN.
- Sada 114 zemalja priznaje samoproglašenoKosovo i želimo da se taj broj poveća. Nadamo se da ćemo ove godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, na sastanku koji ću imati sa Bajdenom, ponovo razgovarati o ovoj temi, da po pitanju priznanja samoproglašenog Kosova zajedno radimo - rekao je, između ostalog, Erdogan turskim novinarima pred polazak na turski dio podijeljenog Kipra.
Turska gura "kosovsku nezavisnost" u islamskom svijetu
Turska je bila druga zemlja u svijetu koja je priznala samoproglašenu nezavisnost Kosova, zajedno sa SAD, Albanijom i Avganistanom, podsjeća Lalić.
- Turska kampanju prije svega vodi u okviru Organizacije za islamsku saradnju, koja okuplja 57 zemalja i Erdogan je više puta pokušao da ova organizacija jednoglasno prizna nezavisnost samproglašenog Kosova, ali u tome nije uspio, jer ima dosta zemalja koje ne žele da se igraju, ako ni zbog čega drugog, zbog sličnih problema koje imaju na svojoj teritoriji - objašnjava on.
Među članicama Organizacije za islamsku saradnju kod kojih napori Ankare nisu dali rezultate su i Alžir, Azerbejdžan, Turkmenistan, Maroko, Liban.
Odnos Erdogana prema Kosovu i Metohiji nije slučajan, dodaje Lalić i podsjeća na izjavu turskog predsjednika iz 2013. datu u Prištini, da je "Kosovo Turska i Turska Kosovo", zbog čega je tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić otkazao tripartitni sastanak između Srbije, Turske i BiH.
Takođe, Erdogan je 2010, tokom posete tadašnjeg predsjednika privremenih institucija u Prištini Hašima Tačija, organizovao razgovore između Tačija i predstavnika Grčke i Sirije u naporu da ove države priznaju nezavisnost samoproglašenog Kosova, isto bez uspjeha.
Poruka pred put na Kipar
Sve to govori da se radi o posebnom odnosu, iako se u posljednje vreme javljaju šumovi na relaciji Ankara-Priština, kaže Lalić - Priština je nedavno otvorila ambasadu u Јerusalimu, što je Erdoganu jako teško palo. Tim povodom, turski predsjednik je izjavio da je to doživio kao izdaju ne samo Turske, nego i njega lično.
- Ali, očigledno je da su u Ankari shvatili da su u pitanju međunarodne igre, da je ključnu ulogu odigrao Donald Tramp, a da je Izrael zauzvrat priznao samoproglašeno Kosovo kao prvu muslimansku zemlju koja je otvorila ambasadu u Јerusalimu. Erdogan je očigledno shvatio da mora da pređe preko nekih nesporazuma - smatra Lalić.
Međutim, iako pokušava da se u posljednje vreme nametne i kao lider, i kao zaštitnik muslimana u svijetu, Erdogan je svjestan da ne može da zaobiđe Srbiju ako želi da bude prisutan na Balkanu, dodaje Lalić. Sa Srbijom pokušava da razvije odnose po sistemu "ostavimo sporna pitanja na strani".
U izjavi o nastavku lobiranja za nezavisnost samoproglašenog Kosova, turski predsejdnik je najavio da će to pitanje pokrenuti na Generalnoj skupštini UN, kao i tokom sastanka sa američkim predsjednikom DŽozefom Bajdenom. On će to i uraditi. Međutim, neće postići neki veći uspjeh, smatra Lalić.
Ako već nije u stanju da postigne konsenzus o pitanju Kosova u okviru Organizacije za islamsku saradnju, kako može da utiče na ostale članice UN, pita se on. Sa druge strane, američko-turski odnosi opterećeni su brojnim neriješenim pitanjima, pa je teško očekivati da se Kosovo nađe na dnevnom redu sastanka Bajden-Erdogan.
Erdogan je o Kosovu govorio pred odlazak na skever Kipra, gde su kiparski Turci još 1974. proglasili jednostranu nezavisnost, koju je do sada priznala samo Ankara. Trenutak za izjavu, prema Lalićevom mišljenju, nije slučajno izabran.
- On zapravo na Kipru želi da uradi ono što podržava na Kosovu. Da turska manjina na Kipru proglasi samostalnu državu. Ali teško da će i za to uspjeti da pridobije pristalice. Uostalom, u EU su pre njegove posjete rekli da nikada neće priznati dvije države na Kipru - zaključuje Lalić.