Јoš ne znaju koji posao im je povjeren u predmetu Buk Bijele
Do tada, kako je rekao, ne znaju ni koji im je posao tačno povjeren.
- Teško je sada bilo šta reći. Ni kako ćemo odlučivati, ko će, ni ništa. Prvo treba da proučimo odluku i vidimo sa kolegama iz entitetskih komisija kako da formiramo zajedničku komisiju, da li ima potrebe i šta je predmet spora. Da li je ustavna nadležnost ili je zakonska procedura - istakao je Amović za Glas Srpske.
Komisija će, smatra on, vjerovatno donijeti neku odluku u ovom slučaju.
- Dok se ne upoznamo sa predmetom, ne možemo ni razmišljati o rokovima. Sve je sada daleko od bilo kakvog rješenja. Ne možemo ni pretpostaviti da li se to može u roku riješiti i da li će se riješiti - zaključio je Amović.
Ustavni sud je prošle sedmice, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom Hidroelektrana na Drini, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu.
Komisiji je naloženo da, u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.
Međutim, kako se navodi u tekstu, komisija, osim što je stalno na meti kritika zbog nerada, ima i drugih problema.
Prema zakonu, trebalo bi da ima sedam članova, ali trenutno broji samo četiri jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. godine.
Osim toga, odluke se donose ako su prisutna najmanje četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Srpske i Brčko distrikta, ali trenutni sastav ne odražava to pravilo, te je i u tom pogledu funkcionisanje komisije onemogućeno.
Na sve to, procedura za izbor novih članova pokrenuta je tek polovinom prošlog mjeseca, a upućeni ne kriju da bi taj proces, u slučaju trzavica političke prirode na nivou BiH, odnosno u Savjetu ministara i Parlamentu, mogao potrajati i mjesecima prije nego što novi saziv dobije "zeleno svjetlo".