SB: Hoće li na dnevnom redu biti i rusko-kineska inicijativa o zatvaranju OHR-a? (VIDEO)

Prema ranijim najavama članice bi se mogle izjašnjavati i o rezoluciji Rusije i Kine, kojom se predviđa gašenje kancelarije visokog predstavnika nakon 31. jula naredne godine. Time bi Kristijan Šmit, koji u fotelju OHR-a sjeda 1. avgusta i to, prema upozorenjima vlasti iz Republike Srpske, mimo predviđenih procedura, bio i posljednji visoki predstavnik u BiH.

U 21.00 čas po našem vremenu, prema predviđenom dnevnom redu Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi da raspravlja o BiH. Večeras bi, pred ambasadorima zemalja članica, mogla da se nađe i rezolucija Rusije i Kine koja predviđa gašenje OHR-a. Vijest da je u pripremi ranije je potvrđena i za RTRS, a njene dijelove prvobitno je objavio američki Asošiejted pres.

- U kratkom nacrtu rezolucije, navodi se da ovlašćenja data visokom predstavniku na konferenciji o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine "više nisu potrebna, s obzirom na napredak koji su postigle strane". Nacrt podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita iz Njemačke “do 31. jula 2022. godine, zatvaranjem Kancelarije visokog predstavnika - objavio je Asošiejted pres.

Agencija Frans pres, prva je koja je uz potvrdu iz diplomatskih izvora objavila vijest da će se baš danas raspravljati o ovoj inicijativi, odnosno da je Rusija zatražila da se ova tačka nađe na dnevnom redu Savjeta bezbjednosti. Pitanje je hoće li Francuska, trenutno predsjedavajuća, prijedlog staviti na glasanje. Ako se to i desi neizvjesno je mogu li Moskva i Peking prikupiti najmanje 9 od 15 glasova potrebnih za odobravanje rezolucije, a da jedna od pet stalnih članica, među kojima su uz Rusiju i Kinu i Sjedinjene Države, Francuska i Velika Britanija, ne uloži veto.

- Savjet bezbjednosti imenuje i onda kada on ne imenuje visokog predstavnika, znači da je on zaključio da njegov mandat više nije potreban jednoj suverenoj samostalnoj i nezavisnoj državi. Naravno o tome se može razgovarati, ali moram da priznam da nema nijednog rješenja koje je suvislo u ovoj situaciji - kaže Radomir Lukić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Rad OHR-a u martu ove godine razmatrala je i Narodna skupština Republike Srpske. Na posebnoj sjednici usvojeni su zaključci, među kojima i onaj pod rednim brojem sedam:

- Nakon 25 godina mira u BiH, krajnje je vrijeme da Kancelarija visokog predstavnika bude zatvorena i da odgovornost za budućnost i funkcionisanje BiH postane isključivo pravo i nadležnost naroda u BiH i njihovih političkih predstavnika, bez stranog uplitanja ili druge vrste ugrožavanja demokratskih procesa i mehanizama propisanih Ustavom BiH - zaključak je Narodne skupštine Republike Srpske od 10. marta 2021. godine.

Posljednji put o BiH Savjet bezbjednosti raspravljao je 29. juna. Јoš tada je za Sjedinjene Američke Države imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH bilo "gotova stvar". S druge strane, upravo ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da Rusija kategorički odbija imenovanje Šmita, a njegov kineski kolega Geng Šuang članicama je skrenuo pažnju na zaključke Narodne skupštine:

- Ovu rezoluciju treba shvatiti ozbiljno. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 25 godina, situacija u BiH pretrpjela je velike promjene. Međunarodna zajednica trebalo bi ponovo da procijeni ulogu i mandat visokog predstavnika, kako bi osigurala da se ova kancelarija prilagodi trenutnoj stvarnosti, kao i potrebama naroda u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, treba da budu zaštićena prava svih strana u BiH - naglasio je Geng Šuang, ambasador Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Bez obzira na sudbinu rusko-kineske inicijative, za Republiku Srpsku Kristijan Šmit neće biti prihvatljiv sagovornik dok god ne bude imao podršku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. To je stav predsjednice Republike, ali i srpskog člana Predsjedništva BiH koji je najavio i prvi susret sa Šmitom, koji bi trebalo da se desi 3. avgusta.

- To će biti moj jedini sastanak sa njim vjerovatno u institucijama. Poslije mžemo da se srećemo privatno po kafanama ili negdje, a što se tiše njegove uloge kao bisokog predstavnika koju su izmislili, ako ne bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti svako bne mislim da na tom planu prihvatim i sarađujem u bilo kom segmentu - rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

Kristijana Šmita, bivšeg ministra poljoprivrede Njemačke za novog visokog predstavnika izabrali su ambasadori zemalja-članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH, ali bez saglasnosti Rusije. 27. maja kada je PIK o Šmitu odlučio, ostavku, koja na snagu stupa 1. avgusta, podnio je Valentin Incko.