EU predstavila paket mjera u borbi protiv klimatskih promjena (VIDEO)
Očekuje se da cijeli kontinent do 2050. godine postane karbonski neutralan. BIH i zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da će slijediti ovaj evropski plan u okviru Berlinskog procesa na samitu u Sofiji u novembru prošle godine.
Paket mjera Evropske unije za BiH i cijeli Zapadni Balkan značio bi uvođenje poreza na ugljen-dioksid na električnu energiju, željezo, čelik, aluminijum i vještačka đubriva.
Iako su se potpisivanjem Pariskog klimatskog sporazuma i Sofijske Deklaracije obavezali na CO2 taksu u skladu sa Šemom za trgovanje česticama i da će smanjiti, a postepeno ukinuti subvencije za ugalj domaće vlasti nisu pokazale spremnost za energetsku tranziciju.
Ako zemlje Zapadnog Balkana ne uvedu taksu na CO2, osim Crne Gore koja je to uradila, za električnu enegiju i druge robe će se prilikom svakog izvoza u EU od 2023. godine predviđa plaćanje evropske prekogranična takse što će uzrokovati nekonkurentnost i nemogućnost izvoza na evropsko tržište.
- Što se tiče Elektroprivrede Republike Srpske neophodno je što hitnije donijeti takvu zakonsku regulativu da svi koji proizvode CO2 imaju određenu nadoknadu za svake svoje aktivnosti - kaže Borivoje Vujičić, direktor Direkcije za proizvodnju Elektroprivrede Republike Srpske.
Evropski program tzv. Zelene agende, predviđa okviru oko devet milijardi evra. Ova sredstva će biti uslovljena, upravo, primjenom dekarbonizacije. Stručnjaci upozoravaju da će neuključivanje u proces i neusvajanje evropskih smjernica imati mnogo veće posljedice.
Energetski koncept koji nije zasnovan na efikasnoj upotrebi energije, posebno u industriji za posljedicu ima značajno zagađenje životne okoline i štetnost po zdravlja ljudi.
- Industrija i termoelektrane na području Zapadnog Balkana emituju toliko zagađujućih čestica koliko 250 termoelektrana u EU. To dovodi do toga da mi imamo veliki problem sa zagađenjem zraka i da su prekomjerne vrijednosti toliko učestale da premašuju dozvoljeni broj dana za prekomjerne vrijednsoti za 10 puta - istakla je Maja Čolović Daul, stručnjak za zaštitu životne okoline.
- Nedostatak strukturisanih planova za energetsku tranziciju povećava nepredvidivost kada su u pitanju smjer i brzina tranzicije u regionu. Zbog toga bi usaglašavanje kredibilnih planova za dekarbonizaciju i postizanje ciljeva za 2030. i 2050. godinu trebalo da bude glavni zadatak zapadnobalkanskih zemalja u narednim mjesecima - saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice EU u Beču.