latinica  ћирилица
26/07/2021 |  20:09 ⇒ 21:17 | Autor: RTRS

Hercegovačko žuto zlato na ljubinjskim njivama (VIDEO)

S povoljnom mediteranskom klimom i dobrim geogragfskim položajem, Ljubinje je oduvijek bilo poznato kao poljoprivreni kraj. Vrijedni Ljubinjci obrađuju gotovo svaki pedalj zemlje. Ovo je poznati duvanarski kraj a duvan se u uzgajao vijekovima i bio je glavni izvor prihoda za ovdašnje stanovništvo. Ovom proizvodnjom i danas se bavi više stotina porodica, pa se može reći da Ljubinjci "žive" od duvana. Ovih dana svi su angažovani u berbi i nizanju takozvanog žutog zlata.
Duvan Ljubinje - Foto: RTRS
Duvan LjubinjeFoto: RTRS

Hercegovačku škiju, kroz istoriju, hvalili su sultani, kadije, kaplari i oficiri, vojvode i nadvojvode, običan svijet, putopisci i pisci. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu jedina je u svijetu koja se može konzumirati bez dorade.

- To je prehranilo porodice u tom periodu, tada se solidno živjelo, bio je zagarantovan otkup, bile su dobre godine ne sušne. Bio je čuven zbog zemljišnih ali i klimatskih uslova, sve ostalo je davalo da on bude kvalitetant i da se ravna sa virdžinijom - istakao je Dragoljub Sorajić.

Koliko je linija na listu duvana, toliko je bora na licu i žuljeva na šakama duvanjara. Mnogo muke vide od rasadnika do osušenog lista, žutog kao dukat. Starinski način uzgoja zadržao se do danas, pa se i u 21. vijeku sve radi ručno- sadi, kopa, bere, niže i suši.

Uzgoj duvana zahtjeva mnogo vrijednih ruku od zasnivanja zasada, pa do konačne isporuke žutog lista. Za branje, kažu iskusni duvanjari, treba poraniti, jer sve što se ubere mora se istoga dana nanizati na kanap. U Ljubinju se i danas listovi nižu ručno i suše na prirodan način -pod hercegovačkim nebom. Proces proizvodnje isti je kao prije sto godina, samo je otkup, žale se proizvođači, znatno lošiji.

-Treba posaditi, okopati, prskati orati, otkad znamo za sebe, isto se i sad radi, ranije se više proizvodilo, najviše smo prodavali u Dubrovnik, ali ipak se ne može zamisliti život bez duvana - rekao je Milivoje Toholj.

Dragoljub Sorajić i danas se bavi proizvodnjom tzv žutog zlata i uzgaja "ravnjak", sortu nekada najmiliju sultanima.

- Sjećam se vremena kad su se firme nadmetale koja će više da kupi duvana u Ljubinju - prisjeća se Sorajić.

1892. godine u Ljubinju je posađena prva mala plantaža duvana. Od tada sve do danas, punih stotinu trideset godina, duvan je zastupljen na parcelama ljubinjskih domaćina. Nekoliko godina unazad bio je osnovni proizvod i izvor prihoda za gotovo hiljadu ljubinjskih porodica. Kroz vrijeme mijenjale su se sorte, zakonski propisi, načini obrade i interes za sadnju, ali nikada nije izmjenjen kvalitet ljubinjskog duvana.