Šmit preuzeo dužnost; Za Republiku Srpsku on nema legitimitet (VIDEO)

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za RTRS je rekao da Šmit treba da odgovori na osnovu čega je imenovan za visokog predstavnika u BiH.

Nakon što je pred zgradom OHR-a izvršena primopredaja u kojoj je Kristijanu Šmitu, uz ključeve Kancelarije, Valentin Incko uručio i knjigu u kojoj se, kako je rekao, nalaze važni dokumenti na kojima je OHR proteklih godina radio, uslijedilo je prvo obraćanje, za Republiku Srpsku, nelegitimno izabranog visokog predstavnika u BiH. Prva poruka - cilj je bolji život građana, ali i prvo hvala Valentinu Incku.

- Hvala vam za ovih 12 godina službe u kojoj ste iskusili jako puno toga i dobrih stvari i onih puno komplikovanijih. Hvala vam što ste iskoristili i svoju odgovornost pa i prošle sedmice sa odlukom koju ste donijeli. Zaista poštujem sve što ste u tih 12 godina uradili za međunarodnu zajednicu, ali prije svega za građane BiH - rekao je Šmit.

Iako je u Sarajevu uz osmjehe i aplauze sve djelovalo skladno, zapravo nije. Republika Srpska ne priznaje Šmita na poziciji visokog predstavnika i spori mu legitimitet, jer se o njemu nije izjašnjavao Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Zbog toga ni Dodik sutra neće u Predsjedništvo BiH gdje će se Željko Komšić i Šefik DŽaferović sastati sa Šmitom. Ipak, iz Banjaluke, Dodik pita Šmita:

- Recite mi na osnovu čega ste postavljeni? Na osnovu čega ste ovdje došli? Koji je dokument predvidio način na koji će te biti visoki predstavnik? Imate li ijednu uzansu koja govori o tome da je poštovano međunarodno pravo? Niste poštovali Dejtonski sporazum.

Za Republiku Srpsku nelegitimno imenovanje Šmita i posljednje posezanje Incka za "bonskim ovlašćenjima", po mnogima, uzrok su jedne od najvećih političkih kriza u poslijeratnoj BiH. Uzrok su i rijetko viđenog jedinstva među političkim liderima svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Srpskoj, koja je za predsjednika Vlade Radovana Viškovića jedini garant opstanka Srba na ovim prostorima.

- Ako imate visokog predstavnika, imate protektorat, a to onda znači da nemate suverenitet. Onda se postavlja pitanje da li ovoj zemlji trebaju izbori. Zašto se provode izbori, da li smo mi toliko, kao narodi koji živimo na ovim prostorima i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, nesposoni da krojimo svoju sudbinu? - pita Višković.

I za vladajuće i za opoziciju interes Republike Srpske je, kažu, broj jedan, pa se ostaje pri ranijem dogovoru o zajedničkom odgovoru. Za lidera SDS-a Mirka Šarovića zajednički stav biće prilagođavan aktuelnoj situaciji u kojoj je nužno vući poteze koji vode naprijed.

- Mi treba da uvijek ostavimo otvorena vrata za razgovor. Moramo da kažemo: "OK, mi smo ogorčeni sa odlukom Incka, ona je apsolutno neutemeljena", ali mi moramo da tražimo rješenja za budućnost radi svih ljudi, radi naše zemlje - kaže Šarović.

U političkom Sarajevu na Šmitov dolazak gledaju potpuno drugačije, pa mu već šalju i pisma o svojim razmišljanjima o budućnostima političkih procesa. Mediji važu koji bi mu mogli biti prvi potezi.

Lider SDA Bakir Izetbegović prvih mjesec dana ne očekuje ništa posebno, ali nakon toga prognozira sudar političara iz Srpske sa institucijama BiH, PIK-om i OHR-om i to sve odgovarajući na pitanje o eventualnim smjenama o kojima i Dodik i Šarović, kao lideri najvećih stranaka u Srpskoj, imaju jasne stavove.

- Ne bih rekao da će u tom sudaru moći da nadjačaju. Nadam se da će odustati prije nego što dođe do smjena o kojima govorite - kaže Izetbegović.

Dodik kaže da se ne plaši posljedica koje bi on mogao da snosi.

- Јa sam već pod nekim sankcijama. Kako god oni to budu htjeli, ja sam spreman da prođem svaku vrstu torture prema sebi lično, ali nikada ne bih sebi oprostio da prihvatim nelegitimnost koja dovodi do ukidanja Republike Srpske - poručuje Dodik.

Šarovć kaže da bi posezanje za smjenama unazadilo cijelu BiH.

Osim za političke lidere iz Srpske, Šmit je nelegitiman visoki predstavnik i za Rusiju i Kinu. Zbog Inckove odluke o nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH, donekle ispod radara, prošla je sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija održana veče prije.

Na njoj su, podsjetimo, Rusija i Kina tražile zatvaranje OHR-a sa posljednjim danom jula naredne godine. Ta inicijativa nije prošla, ali je ostalo zabilježeno da su nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine - dvije zemlje stalne članice Savjeta bezbjednosti, saoštili vrlo jasne stavove o mandatu Šmita nazivajući ga nelegitimnim visokim predstavnikom.