SNV: U sjećanju na "Oluju" sjetiti se i žrtava drugog naroda
- Priznavaćemo stradanje drugog naroda kao što očekujemo da naše bude priznato - navodi SNV i dodaje da je zapanjujuća, a nerijetko i zastrašujuća upornost kojom veličamo svoje, a obezličujemo tuđe stradanje.
Ta upornost kojom odbijamo da priznamo tuđe, a očekujemo da priznaju naše stradanje, nas sprečava da uradimo ono što i sva civilizovana društva, narodi i države rade, navodi SNV.
SNV podsjeća da su prije 30 godina započeli ratni raspad zajedničke jugoslovenske države i rat u Hrvatskoj i da tim povodom treba reći da su Hrvati koji su živjeli na područjima sa srpskom većinom, nakon uspostavljanja Republike Srpske Krajine, ubijani, premlaćivani, zlostavljani, protivpravno zatvarani, zastrašivani i protjerivani, a njihove kuće ili uzurpirane ili uništavane, a crkve skrnavljene, pljačkane i rušene.
Tim povodom, takođe treba reći da su sličnu sudbinu imali Srbi koji su živjeli u hrvatskim gradovima ili na područjima pod kontrolom Vlade Hrvatske.
SNV podsjeća da je prije 26 godina započela akcija "Oluja", koja je nakon, obimom manje, ali po posljedicama jednake akcije "Bljesak", prouzrokovala istorijski egzodus Srba s područja zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i sejverne Dalmacije.
Njih preko 300.000 moralo je napustiti domove, navodi SNV i dodaje da su "najviši predstavnici države zbog toga izražavali neskriveno zadovoljstvo i likovanje".
Srbi koji su ostali, dodaje SNV ubijani su i premlaćivani kako za vrijeme "Oluje" tako i danima, mjesecima i godinama nakon nje.
U saopštenju dodaje da se, "na prostoru bivše Јugoslavije, 30 godina od početka rata i 26 godina od njegovog završetka u Hrvatskoj, ratuje komemorativnim politikama sjećanja".
- Svako ima svoje sjećanje, svoje komemoracije i svoju političku upotrebu ratnih strahota i ratnih stradanja. Rijetko se sjećamo strahota koje su prošli drugi i stradanja koja su se dogodila drugima".