Stefanović: U Hrvatskoj se slavi brutalno etničko čišćenje
Stefanović je istakao da baš kao što koncentracioni logor Јasenovac iz Drugog svjetskog rata nije bio nikakav radni kamp, već logor smrti, ni "Oluja" nije bila nikakva oslobodilačka akcija, već sramotno protjerivanje srpskog naroda sa njegovih vjekovnih ognjišta u Hrvatskoj, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Srbije.
- Proterivanje oko 250.000 sopstvenih građana, bombardovanje izbegličkih kolona, ubijanje staraca, bolesnih i nemoćnih na kućnom pragu, spaljivanje imovine, maltretiranje, prebijanje i zastrašivanje, zločini su koji su postali neraskidivi epilog ove akcije. Sudbina hiljada Srba, ni danas nije poznata, jer se i četvrt veka kasnije vode kao nestali - naveo je Stefanović.
On je istakao da pokušaji relativizacije ovog zločina ne mogu promijeniti istinu, napominjući da nema do dana današnjeg ni pravde za žrtve "Oluje", što će "ostati ispisano u istoriji velikim slovima kao sramota međunarodne zajedinice".
Stefanović je poručio da "Srbija danas glasno tuguje" i ne dozvoljava da se zaboravi ova jedna od najvećih sramota savremene Evrope i cjelokupnog čovječanstva.
- Јaka Srbija danas gradi budućnost, mir i saradnju u našem regionu, ali o zločinima više ne ćuti! Ne dozvoljava da se žrtve zaborave, niti da se ćuti o užasima koje je pretrpeo srpski narod - poručio je Stefanović.
Potpredsjednik Vlade Srbije Zorana Mihajlović istakla je da je važno da se Dan sećanja na žrtve "Oluje" obilježava na državnom nivou, napominjući da je riječ o najvećem etničkom čišćenju u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, u kojem je iz svojih domova protjerano 250.000 Srba, a oko 2.000 pobijeno, saopšteno je iz Vlade Srbije.
- Ove tragične brojke ne smemo nikada zaboraviti i važno je da, makar danas, budemo jedinstveni i ne dozvolimo da dnevna politika skrnavi uspomenu na stradanja krajiških Srba - rekla je Mihajlovićeva.
Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Јugoslavije /Srpska koordinacija/ saopštila je da je u akciji etničkog progona - "Oluja", ubijeno i nestalo 1.861 lica srpske nacionalnosti, od toga 1.211 srpskih civila od kojih je više od 60 odsto bilo starije od 60 godina, 548 žena i dvanestoro djece.
Protjerano je trajno više od 220.000 Srba, zapaljeno 20.000 srpskih kuća i objekata, a 40.000 stanova u svojini Srba uzurpirano je i nikada nije vraćeno.
Kako ističu iz Koordinacije, nalog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je rekao "da se učine takvi udari da Srbi praktično nestanu", predstavljao je de jure naredbu da se sprovede genocid.
- Pripadnici hrvatske vojske su brutalno i sistematski izvršili, javno i ritualno ubijajući čak i starce i starice, koji nisu htjeli da napuste svoja vijekovna ognjišta, sistematski minirajući, paleći i uništavajući napuštene srpske kuće, privredne i javne objekte i infrastrukturu, po sistemu "spaljene zemlje" - navode iz Koordinacije.
Za masovne ratne zločine počinjene u takozvanoj "Oluji", kako se navodi, u Hrvatskoj je pravosnažno danas osuđeno samo jedno lice, dok je pečat na patnje porodica žrtava i prognanih dao i Haški sud za ratne zločine, koji je konačnom drugostepenom presudom oslobodio hrvatske generale krivice za ratne zločine.
Iz Koordinacije ističu da danas u hrvatskom društvu prevladava neistina da su "Srbi otišli jer nisu htjeli da žive u Hrvatskoj", a ne da su protjerani.
- Sve to ukazuje da je Hrvatska daleko od suočavanja sa prošlošću i objektivnog sagledavanja događaja iz bliže i dalje prošlosti, što je uslov za iole normalan život Srba u Hrvatskoj - navode iz Koordinacije.