Rusija ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita (VIDEO)
Na svojoj Fejsbuk stranici Ambasada Rusije u BiH obrazložila je stav koji se temelji na činjenici da, pri predlaganju Šmitove kandidature, nije poštovan princip konsenzusa, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Naglašavaju i da se principijelan stav Narodne Republike Kine, koja takođe ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita, zasniva na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija Ujedinjenih nacija.
Za Republiku Srpsku nelegitimnom visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu, legitimitet spore i Rusija i Kina.
Prvo diplomatskom notom, a sada i obrazloženjem, Moskva upozorava – dolaskom Kristijana Šmita u OHR i Sarajevo, prekršene su procedure.
U komentaru se pozivaju na niz dokumenata, Dejtonski sporazum, rezolucije Savjeta bezbjednosti, dokumente Savjeta za sprovođenje mira i njegovog Upravnog odbora, ali i na ustaljenu praksu koja predviđa proceduru za izbor.
"Upravni odbor, ranije na nivou ministara spoljnih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatra da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu- vršio je, isključivo, putem konsenzusa izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo - uvijek - insistirali naši zapadni partneri. Јasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, da bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlašćenja" - komentar je Ambasade Rusije.
Takva procedura ispoštovana je, kako je u komentaru posebno navedeno, i prema Pediju Ešdaunu sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije saglasila, ali je kao rezultat diplomatskog rada, ipak bila dio sporazuma.
U komentaru se dalje navodi: "Što se tiče odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, upravo su se naše zapadne kolege "probudile" kada su vidjele da Kristijan Švarc Šiling nema odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN, kao "placebo", da bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Kristijana Šmita."
Sve to ruska Ambasada naziva "specijalnom operacijom", naglašavajući da svaki put ističu da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od dejtonske agende i da se "Dejton" koristi kao paravan za provođenje, kako navode - sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje svih u BiH.
Na optužbe da pokušavaju destabilizovati situaciju u BiH, odgovaraju da je najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazao ko destabilizuje situaciju, ne samo u BiH već i, kako stoji, izvan njenih granica.