Od sljedeće godine, izgaranje na poslu i zakonski postaje medicinski poremećaj (VIDEO)
Posao koji traži mirnu ruku i čelične živce – biti arhitekt, kaže Јelena Barać, mnogo je više od ušminkane verzije koja se viđa u medijima.
- To su gradilišta, prašina, prljanje, rad sa izvođačina, majstorima, sati i sati nespavanja i crtanja - rekla je Јelena Barać, magistar arhitekture.
Borba sa rokovima, inovacije u tehnologijama, borba za tržište, tuđa očekivanja, stalna su obilježja profesije, pa stresa koji često nije lako balanrisati.
- Pogotovo pred sam završetak radova, kada su se sve faze u izvođenju privele kraju. Tad dođe i do veće koncentracije stresa, pa se čovjek zapita zašto mu to sve treba. Taj stres može da utiče i na privatan život - dodaje Baraćeva.
Od prvog januara naredne godine ovo će biti dovoljni razlozi za otvaranje bolovanja. Naime, od naredne godine "sindrom sagorijevanja na poslu" trebalo bi da bude uvršten na Listu međunarodne klasifikacije bolesti.
- U skladu sa tim, sve izmjene i novine koje se dese na međunarodnom nivou kada je riječ o novim dijagnozama i slično, po automatizmu, Fond uvrštava u "šifarnik" bolesti i to je kontinuirana aktivnost. Tako će biti i sa ovom dijagnozom, ukoliko počne njena primjena, kako je najavljeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije - navedeno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Tokom prošle godine Fond je na ime naknada za neto platu za bolovanja duža od 30 dana isplatio 17.5 miliona maraka. Godinu ranije bolovanja su koštala 1.3 miliona manje. Iz Fonda napominju da poslodavci mogu da zatraže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike. Ove godine to je tražilo 38 poslodavaca za 45 radnika. U šest slučajeva sumnja je bila opravdana. Poslodavci zato smatraju - ne treba nam još jedan razlog za bolovanje.
- Ono što su naša očekivanja, je da se odgovorna lica u zdravstvenom sistemu prije svega pozabave problemima dugova koje trenutno ima zdravstveni sistem. Oni sežu preko milijardu maraka. Potom da se riješe problemi zloupotrebe bolovanja, a onda da se pozabavimo i značajnim brojem onih koji na svojim radnim mjestima ne ostvaruju ni minimum radnih rezultata - smatra Saša Aćić, Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske
Psiholozi ipak navode – nije riječ o izbjegavanju posla. Simptomi uzrokovani sagorijevanjem mogu da budu više nego neugodni.
- U toj prvoj fazi dolazi do nesanice, do blažih fizičkih simptoma poput poremećaja u spavanju ili poremećaj u radi digestivnog trakta. U drugoj fazi zaboravlja, kasni na posao, to nam je znak da je došlo do sagorijevanja. I onda u toj nekoj trećoj fazi često dolazi do depresivnih simptoma, najčešće osoba je bezvoljna - smatra Tamara Todorović, Udruženje psihologa Republike Srpske.
Takođe, oni koji profesionalno sagorijevaju, najčešće izbjegavaju odlazak na bolovanje. Stručnjaci zato savjetuju – treba znati gdje povući granicu i potražiti pomoć stručnjaka.
- Naći na dnevnoj osnovi neke prioritete, zna se da su to najbliži, naći vrijeme za bavljenje fizičkon aktivnošću, odrediti sebi vrijeme za obroke, spavanje. To su najjednostavnije stvari, ali jako bitne, jer ljudi zaborave da jedu i da spavaju - dodala je Todorovićeva.
Profesionalno sagorijevanje često se susreće na radnim mjestima i kod poslodavaca gdje jedan radnik obavlja više poslova, najčešće za istu platu. Stalna dostupnost, gomila mejlova koji traže odgovor i prevelik broj obaveza glavni su okidači, a od početka naredne godine i zvanično će postati razlog zbog kojeg se odlazi na bolovanje.