Umjesto ušteda, ipak zaduženje; Čije su zasluge za suficit u budžetu Banjaluke? (VIDEO)
Stanivuković danima tvrdi da nijedan gradonačelnik Banjaluke nije uspio ono što je uspjela njegova administracija. Njoj, a time i sebi, pripisuje zasluge za uštedu od 17 miliona maraka.
- Za osam mjeseci napravili smo ušede na sve i jednoj budžetskoj stavci. Povećali prihode na sve i jednoj prihodovnoj strani - izjavio je Stanivuković.
A kako je sadašnja gradska vlast uštedjela? Tako što je u Rebalans ukalkulisala više od šest miliona i 260 hiljada maraka suficita koji je obezbijedila administracija Igora Radojičića. Potom, više od 6,2 miliona maraka očekivanog rasta prihoda od PDV-a, koje ubire Srpska i doznačuje Gradu. Uz to i 5,8 miliona maraka planirane donacije Srbije.
Planiran je i rast prihoda od građevinske rente i drugih naknada, kao rezultat dobre građevinske sezone. I sve to stoji u Nacrtu rebalansa, koji predlaže Draško Stanivuković.
- Nije sporno da postoji skoro 17 miliona marka viška sredstava u budžetu, ali je zanimljiva sama struktura tog viška koji nije zasluga jednog pojedinca. A ni pojedinac ne bi trebalo sam da upravlja tim sredstvima, bilo da dolazi iz kabineta grada ili iz skupštinskih klupa. To treba da bude zajednički posao svih nas - ističe Bojan Pećanac, odbornik SNSD u Skupštini Grada Banjaluka
A kolika je pomoć Vlade lokalnim zajednicama, posebno Banjaluci, objašanjavaju u Ministarstvu finansija.
- U Banjaluci su investicije u ovom trenutku preko 50 miliona. Ta sredstva ne idu u budžet već u projekte na teritoriji grada. To su zaista značajne investicije i već sada su donesene odluke i za značajne investicije u narednoj godini - rekla je ministarka finansija Zora Vidović.
Dok Draško Stanivuković priča o uštedama, već je pripremio odluku o novom zaduženju grada za šest miliona maraka prodajom obveznica, koja je na dnevnom redu odmah nakon rebalansa.
Zašto se gradonačelnik odlučio na prodaju obveznica po kamati od četiri odsto, umjesto za kredit, nije jasno, tim prije što je 2019. godine Grad kreditom za reprogramiranje duga obezbijedio povoljniju kamatu od 2,8 odsto.
Prije nego što počne otplata zaduženja po kamati od četiri odsto, Banjalučane će i dvogodišnji grejs period otplate koštati 480 hiljada maraka kamate. Čemu dodatni trošak i zašto sa početkom otplate čekati 2023. godinu, kojoj prethodi ona izborna.