Tegeltija: Bolje da Njemačka ostane nosilac Berlinskog procesa (VIDEO)
U razgovoru za RTRS, nakon radnog ručka u Tirani sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i liderima Balkana, Tegeltija je otkrio o čemu je razgovarao sa Merkelovom u četira oka, dakle i o statusu Kristijana Šmita, ali i izmjenama Izbornog zakona.
Poručio je da je ova posjeta potvrda da je region u vrhu prioriteta Njemačke, ali i EU.
Predsjedavajući Savjeta ministara smatra, između ostalog, da bi bilo bolje da Njemačka bude i dalje nosilac Berlinskog procesa i nakon izbora novog kancelara, iako on ne može ići bez EU.
- Nakon odlaska njemačkog kancelara Angele Merkel, koja je bila nosilac Berlinskog procesa, postoje različita razmišljanja i viđenja kako i ko da bude njegov nosilac - istakao je Tegeltija.
- Često procesi zavise upravo od pojedinaca koji su najveći zagovornici. Јedno od mogućih rješenja je da novi kancelar Njemačke bude takođe isto posvećen ovom procesu kao Merkelova ili da se izabere model da se to prenese na Evropsku komisiju. Јa stojim na stanovištu da bi bilo bolje da Njemačka bude i dalje nosilac tog procesa, iako on ne može ići bez EU - rekao je Tegeltija nakon razgovora sa Merkelovom, koja se u Tirani sastala sa liderima zemalja zapadnog Balkana.
On je istakao da je odluka Merkelove da okupi lidere na jednom mjestu poruka da je Balkan bio i ostao u fokusu njenog interesovanja.
Tegeltija je prenio da je Merkelova otvoreno rekla da je i dalje opredijeljena da traži rješenje da Berlinski proces bude nastavljen i intenziviran.
On je ocijenio da je ovo dobra poruka i da je danas ocijenjeno da je ovo bio evropski susret na zapadnom Balkanu.
- Berlinski proces jeste počeo davno, 2014. godine, bilo je pomaka u tom procesu, ali tek je prošle godine taj proces dobio svoju institucionalnu moć usvajanjem Ekonomsko-investicionog plana za zapadni Balkan koji ima veliku finansijsku podršku i rezultati toga tek treba da se vide - rekao je Tegeltija i dodao da su najvažnija pitanja koja su tretirana u bilateralnim razgovorima bile pozicija Kristijana Šmita i Izborni zakon u BiH i da su to dva pitanja o kojima ne postoji saglasnost.
- Mi koji dolazimo iz Republike Srpske smatramo da Šmit nije izabran u odgovarajućoj proceduri. I dalje smatramo da treba iskoristiti sve mogućnosti da Šmit dobije adekvatan mandat kako je predviđeno, odnosno da tu podršku dobije u Savjetu bezbjednosti, da i pored toga što su dvije velike sile protiv tog načina izbora, smatramo da uz dogovore i definisanje mandata i ovog visokog predstavnika, a i Kancelarije, treba da se dođe do prihvatljivog rješenja kojim bi se redefinisala pozicija Kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu - smatra Tegeltija.