Park prirode Cicelj obiluje posebnim geološkim vrijednostima
Vulkanske stijene nisu česta pojava na području Srpske. Od hidroloških vrijednosti u ovom parku prirode izdvajaju se i Vrelo Cicelj, Hladna voda i Trojan voda.
Park prirode Cicelj bio je danas ovogodišnji domaćin manifestacije "Dan upravljača zaštićenih područja", koji se obilježava u okviru projekta "Postizanje očuvanja biološke raznolikosti uspostavljanjem i efikasnim upravljanjem zaštićenim područjima i izgradnjom kapaciteta za zaštitu prirode u BiH".
Iz Ministarstva su napomenuli da se Dan upravljača zaštićenih područja u BiH obilježava na inicijativu nadležnih institucija za zaštitu prirode, ali i samih upravljača, s ciljem adresiranja trenutne problematike u zaštićenim područjima i pronalaženja potencijalnih rješenja i ostvarenja međusobne saradnje.
- U okviru ovogodišnje manifestacije organizovana su predavanja, a među glavnim temama su promocije novih zaštićenih područja, izrada planova upravljanja i organizovanje rada u zaštićenim područjima, razvoj turizma, ali i druga aktuelna pitanja sa kojima se susreću upravljači zaštićenih područja - rekli su u resornom ministarstvu.
Trenutno je u Republici Srpskoj pod zaštitom 28 područja u različitim kategorijama zaštite, na ukupnoj površini 52.890 hektara, što čini od 2,15 odsto teritorije Srpske.
Samo u protekle dvije godine Vlada Republike Srpske proglasila je devet novih zaštićenih područja: Park prirode Cicelj Čajniče, Park prirode "Una" na području opština Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica, Park prirode Orjen Trebinje, Park prirode Prača Rogatica, Zaštićeno stanište Gromiželj Bijeljina, Zaštićeno stanište Tišina Šamac, Spomenik prirode pećina Kuk Kalinovik, Spomenik prirode Lijevčanski knez u Gradišci i Park šuma Јelića brdo Laktaši.
U najskorije vrijeme očekuje se proglašenje Spomenika prirode Vrela Sane, a u proceduri je i prijedlog odluke o proglašenju zaštićenog područja Spomenik prirode Mokranjska Miljacka.
Do kraja ove godine Srpska bi trebalo da ima 30 zaštićenih područja, a izmjenama Prostornog plana Srpske do 2025. godine planirano je da pod zaštitom bude 15-20 odsto ukupne površine.