Linta: Potrebno jedinstvo stranaka o vraćanju otetih nadležnosti Srpskoj
Linta je istakao da nijedna od tih nadležnosti nije prenesena na nivo BiH kao rezultat zajedničkog dogovora legitimnih predstavnika Republike Srpske i FBiH, već pod velikim pritiscima zapadnih centara moći i nelegalnim odlukama visokog predstavnika.
- Važno je naglasiti da opravdan i legitiman zahtjev za vraćanje ustavnih nadležnosti Republici Srpskoj ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH, niti predstavlja poziv na secesiju - istakao je Linta u saopštenju.
On smatra da upravo dosljedno poštovanje Ustava, odnosno Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma jeste garant opstanka BiH, odnosno ne predstavlja njeno rušenje kako netačno govore politički predstavnici Bošnjaka i određeni zapadni centri moći.
Linta je istakao da je politika otimanja i nasilnog prenosa nadležnosti, koju je sprovodio visoki predstavnik u ime zapadnih centara moći, samo pogoršala situaciju i postala kočnica društvenog i ekonomskog razvoja BiH.
- Ova politika je dovela do produbljivanja podjela i nepovjerenja između Srba i Bošnjaka, jačanja sukoba, nezadovoljstva i loše atmosfere - ocjenjuje Linta.
Linta smatra da povratak na izvorni Dejtonski mirovni sporazum predstavlja dugoročno rješenje, jer se tako otklanjaju uzroci političkih nesporazuma i sukoba.
Kao dobar primjer za BiH je naveo Belgiju u kojoj žive dvije glavne etničke grupe Flamanci /58 odsto stanovnika/ i Valonci /31 odsto stanovnika/ i 11 odsto ostalih.
Belgija je primjer etničkog federalizma koji uključuje, između ostalog, ravnopravnost konstitutivnih naroda i poštovanje temeljnog sporazuma o stvaranju zajednice.
Podijeljena je na tri regiona Flandrija, Valonija i grad Brisel. Ustavnim promjenama iz 1993. godine Belgija je od unitarne države postala federacija.
Linta je napomenuo i da se nagomilani problemi u Belgiji rješavaju strpljivo i na bazi kompromisa i dogovora, a ne pritiscima i nametanjem odluka.