Tajna benkovačke ikone Bogorodice sa Hristom
Da li je ikona Bogorodice utješiteljke sa Hristom iz crkve Svetog Јovana u Benkovcu, koju su Srbi u ratnom vihoru devedesetih spasli i donijeli u Beograd, zaista rano djelo čuvenog slikara El Greka?
Dilemu koja već tri decenije zbunjuje najuglednije srpske poznavaoce renesansnog slikarstva, ovih dana u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu pokušavaju da odgonetnu grčki eksperti Umjetničkog dijagnostičkog centra Ormilija.
Pomoću najsavremenijih tehnologija kakve, zasada ne postoje u nSrbiji, grčki stručnjaci u saradnji sa konzervatorima i restauratorima Galerije Matice, specijalnim infracrvenim zracima analiziraju milimetar po milimetar tajanstvene ikone na drvetu koja je u prošlosti pretrpjela mnoga oštećenja.
- Rano je za konačnu ocjenu. Mnogo je pitanja, a, zasada, malo odgovora - kaže Georgios Karijagianis, direktor Ormilije, čiji su eksperti prethodnih godina radili ekspertizu nekoliko El Grekovih djela koje je potom kompletan umjetnički svijet prihvatio kao nesporne originale.
Pouzdanija ocjena moći će se saopštiti javnosti za nekoliko mjeseci koliko će stručnjaci Ormilije po povratku u Grčku analizirati uzorke i snimke ikone. Razloga za oprez je nekoliko - na ikoni nema potpisa autora, a takođe ne postoji dokumentacija koja bi rasvijetlila gdje je djelo nastalo i kako je dospjelo u Srpsku pravoslavnu crkvu.
- Tako važni podaci, nažalost, u potpunom su mraku i neizvjesno je da li će se nekada u budućnosti naći. Zato pomoću najnovijih tehničkih metoda pokušavamo drugim metodama da dođemo do podataka koji bi mogli da se uporede sa inače malobrojnim El Grekovim ranim dijelima iz perioda njegovog boravka u Veneciji, a prije njegovog španskog perioda po kojem je slavan u svijetu - kaže konzervatorka Daniela Korolija Crkvenjakov.
Ohrabrujuće je da je prva analiza pokazala da autor ikone iz Benkovca, ko god da je to bio, nije urezivao sliku u drvo poput većine umjetnika iz 16. vijeka, već je crtao slobodnom rukom kako je to činio i El Greko. Takođe, istraživače je zbunio potpuni nedostatak, na prvi pogled, plave, omiljene El Grekove boje, ali se zahvaljujući modernoj tehnologiji ispostavilo da je ona na ikoni postojala, ali je, vremenom potamnila i poprimila drugačije valere.
U iščekivanju konačnih zaključaka ekspertskih analiza iz Grčke, ikona Bogorodice sa Hristom iz benkovačke crkve Svetog Јovana biće dio postavke "Migracije u umjetnosti".
Ova postavka će u okviru proslave titule Novog Sada kao evropske prestonice kulture biti otvorena od 18. februara do 30. aprila iduće godine. Biće to prilika da se kroz umjetnost sagleda migracija koja je uvijek postojala, a nama danas uzgleda kao nov fenomen.
Nije poznato koliko dugo je ikona Bogorodice sa Hristom bila u oltaru crkve SPC u Benkovcu. Poslije prenosa u Beograd, sa još 118 ikona izložena je prvi put 1992. godine u Narodnom muzeju. Konzervator Radovan Piljak je nedugo zatim ovo djelo restaurirao. Godine 1997. istoričarka umjetnosti Anika Skovran objavila je u Zborniku Narodnog muzeja tekst u kojem je prva, i zasada jedina, dovela u vezu ovu ikonu i slavnog slikara, vajara i arhitekte španske renesanse Domenikosa Teotokopulosa El Greka (1541-1614).