Prošireni kapaciteti kampa Lipa; Srpski povratnici nemaju ni struju (VIDEO)
Formiranje centra finansirala je Evropska unija sa svojim partnerima. Migranti su nesumnjivo dobili dostojno mjesto za boravak.
Međutim, za razliku od njih, srpski povratnici, samo nekoliko kilometara dalje, ni nakon 20 godina od povratka na ognjišta, u 21. vijeku nemaju ni struju.
Lokacija Lipa ista, ali novi krov nad glavom. Stambeni kontejneri, moderni i kvalitetni, novo su mjesto boravka za migrante.
- Bolje je nego prije, imamo konrejnere, u njima krevete, struju i toplo je - kaže Šedra Mangam iz Avganistana.
Centar će omogućiti smještaj i porodicama sa djecom, djeci bez pratnje i samcima. Otvaranje novog migrantskog privremenog kampa, finansirala je Evropska unija sa svojim partnerima.
Otavranjem kampa Lipa, migranti su udaljeni iz centra Bihaća, za šta su se lokalne vlasti borile na sve načine, pa čak i protestima. Međutim, danas ne kriju olakšanje, a potez formiranja migrantskog kampa vidi i kao dobru investiciju za budućnost.
- Ovo je bila najobičnija livada, sad kad ovo pogledate ovo je grad zaista i ovo je ogromna investicija i ono što mene posebno raduje je što će ovo ostati jednog dana gradu Bihaću - ističe Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Јohan Satler rekao je da je riječ o višenamjenskom modernom prihvatnom centru.
- Svjedočimo ne samo otvaranju novog centra, već i jednom novom poglavlju, upravljanja migracijama od strane Bosne i hercegovine - rekao je Satler.
Iz Lipe je poručeno da je migrantska situacija u BiH stabilna, a kapaciteti za smještaj obezbijeđeni. Trenutno je u BiH 2.500 migranata.
- Trebamo sve učiniti u pravcu očuvanja dostojanstva migranata na njihovom putu i u pravcu očuvanja građana i građanki Unsko-sanskog kantona i naše imovine - kaže Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.
U Unsko-sanskom kantonu žive i srpski povratnici, udaljeni samo nekoliko kilometara od Lipe. Međutim, njihovo dostojanstvo već decenijama nije tema razgovora u Federaciji. Oni nemaju uslove života prilagođene 21. vijeku. Teško za povjerovati, ali struja je za njih luksuz. Odnos prema strancima, nasuprot onog prema njima, koji su se vratili na ognjišta još prije 20 godina, dodatno ih vrijeđa.
- Oni su dobili struju mi nemmao ništa, večeram pored svijeće svako veče, eto kakav je život naš. A oni su dobili sve i vodu i struju imaju, još se naseljavaju sve više i više - ističe Branko Zorić iz sela Prkosi.
Predsjednik Centra za podršku povratnicima Nemanja Davidović kaže da je to do sada najveći udarac na srpske povratnike Unsko-sanskog kantona, pogotovo na Bihać i Bosanski Petrovac.
- Ovo je sad već jedna ideja koja doživljava procvat realizacije, već sada je jasno da ovdje nije riječ samo o samom prolazu migranata, već jeu pitanju čak i nasilno naseljavanje migranata u prostor u kojem ne žele da budu - kaže Davidović.
Apsurdima nikad kraja. Za razliku od srpskih povratnika, koji svakodnevno pokušavaju da opstanu na rodnim ognjištima, migranti bez obzira na moderan krov nad glavom, ni danas nisu krili da ne žele tu da ostanu. Njihov cilj je jasan - stići do zemalja Evropske unije.