Dolaskom Varheljija u Banjaluku, Evropa dala legitimitet Srpskoj (VIDEO)
Dodik je jasno prenio stav Srpske - kriza može biti riješena samo povalačenjem Inckovog zakona i rješenjem pitanja Ustavnog suda BiH.
A na poruke da će BiH ostati bez investicione podrške EU, Dodik kaže - Srpska ima alternativu. Neće pristati na politička uslovljavanja.
Istovremeno, Varheljijev dolazak u Banjaluku politički analitičari ocijenjuju kao jasan signal da je Srpska važan pregovorač u prevazilaženju krize u BiH.
Prisutna je permanentna kriza u BiH koju nije lako riješiti. Oni koji posežu za brzim rješenjima - griješe, smatra Milorad Dodik.
Kaže da evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji ima dosta informacija o situaciji u BiH. Zbog loše situacije, kaže Dodik, Varhelji je rekao, bar u prenesenom značenju, da bi BiH mogla ostati bez investicione podrške EU.
Republika Srpska na politička uslovaljavanja ne pristaje, jasan je Dodik.
- Mi nismo bez alternative, svjesni smo da sloboda nije jeftina. Ali ukoliko ne uspijemo da angažujemo ta sredstva, mi imamo već alternativu. Ne pristajemo na uslovaljavanja - kategoričan je Dodik.
Dodik je Varheljija upoznao o konkretnim rješenjima izlaska iz krize BiH - a to su povlačenje Inckovog zakona, odlazak stranaca iz Ustavnog suda i poništavanje odluka ovog suda, kojima se pokušava oteti neprikosnovena imovina entiteta.
- Oni koju su to nametnuli treba to i da povuku, nakon toga možemo razgovarati u Parlamentarnoj skupštini BiH o eventualno nekim novim zakonskim rješenjima – ističe Dodik.
- Naš prijedlog je bio da dva entiteta i Brčko distrikt sačine ugovor i priznaju imovinu entiteta i da se taj ugovor potvrdi u Parlamentu BiH, koji bi mogao da bude rješenje. Ali Bakir Izetbegović ima neke vanvremenske i nerealne ideje. Koliko sam ga razumio sinoć, po njemu treba čak i škole, bolnice, domove zdravlja, Elektroprivredu sve što je javnog karaktera, rješavati na nivou BiH, po sistemu da su oni neki darodavci koji nama daju neku imovinu. To pitanje je urgentno i ukoliko se ne riješi BiH će ostati u zastoju u kojem se nalazi - ističe Dodik.
O konkretnim prijedlozima bošnjačke strane o tome kako izaći iz krize, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, nije govorio. Smatra da je dovoljno to što su Dodik, Čović i on sjeli da razgovaraju i pokušali da relaksiraju situaciju.
- Uspješno je zato što se sjedilo i razgovaralo šta to ne štima, što se bar pokušavaju približiti stavovi i mislim da sva trojica želimo da se situacija razriješi, da se kriza prevaziđe i da se ide naprijed - navodi Izetbegović.
Politički analitičari smatraju da su BiH i EU sa svojim politikama proširenja u pat poziciji. Brisel samo interesuje kriza u BiH, koja je nastala protivustavnim djelovanjem bivšeg visokog predstavnika i zajedničkih institucija koje su počele da djeluju kroz proces majorizacije srpskog naroda.
Dolazak Varheljija u Banjaluku jasan je signal Evropske unije da je Srpska važan politički pregovarač i da se uvažavaju njeni stavovi. Dokaz za to je i da Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika, nije mogao da bude za istim stolom sa Dodikom, Izetbegovićem, Čovićem i Varheljijem u Sarajevu.
- Ono što je takođe evidentan uspjeh jeste to da je dat legitimitet Banjaluci kao važnom pregovaraču za političku budućnost BiH. Šmit je izuzet iz tih procesa i jasno je da on nije politički subjekt jer vidite da više ne insistiraju da on bude nametnut kao jedna od strana u izlasku iz ove političke krize - naglasio je Željko Budimir, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Prva adresa zaštite interesa Srpske je Narodna skupština. Milorad Dodik najavljuje posebnu sjednicu između 8. i 10. decembra, na kojoj će biti razmatrano povlačenje saglasnosti Republike na Oružane snage BiH.
U roku od šest mjeseci, kaže, pokušaće se naći prihvatljiv, novi model na nivou BiH - demilitarizacija ili donošenje odluke o Vojsci Srpske.
Dodik je podsjetio da je predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.