Šmita više ni međunarodna zajednica ne doživljava ozbiljno (VIDEO)
Ne postoji država u svijetu sa ovakvim političkim sistemom. BiH nema suverenitet - ne ispunjava nijednu odredbu rezolucija UN o suverenosti države, ona je kolonija - poručuje pravna struka iz Republike Srpske.
Smatraju da ustavno legitimna borba vlasti i institucija Srpske daje rezultate - Kristijana Šmita čak ni međunarodna zajednica više ne doživljava kao politički faktor, što potvrđuje i neuključivanje Šmita u razgovore političkih predstavnika i evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija.
- Pa i to je pobjeda, pobjeda je i ovaj status Kristijana Šmita koga niko više ne doživljava ozbiljno. Njega ne primaju, dijaloge uglavnom vodi Јohan Satler specijalni predstavnik EU i njihove administracije, nema ratobornih i ratnohuškačkih retoričkih izjava i vidimo spremnsot da se održava forma dijaloga među legitimnim predstavnicima naroda, kako ne bi eskalirao sukob - kaže DŽevad Galijašević, ekspert za borbu protiv terorizma.
Milan Blagojević, profesor ustavnog prava, čestita srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na dosadašnjem držanju.
- Nadam se da će ostati dosljedan i da neće popustiti u ovome, na čemu sasvim ispravno, pravno utemeljeno i apsolitno legitimno insistira - ističe Blagojević.
Da odstupanja nema, Dodik je i danas pokazao poručivši OHR- u da ako ne povuče nametnuti Inckov zakon, nema razgovora ni o jednoj temi. Komentarišući izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića da bi, izmjenama Kirivičnog zakona BiH, Inckov zakon trebalo dopuniti zabranom negiranja zločina u Јasenovcu da bi se ispoštovala i srpska strana, Dodik odgovara:
- Nema trgovanja istinom o genocidu nad Srbima u Јasenovcu. Nikakav zakon neće nam uređivati stradanje, niti ćemo druge zakonom tjerati da uvaže naše žrtve. Neprihvatljiv je pokušaj izjednačavanja zločina u Srebrenici i Јasenovcu. To je novi zločin, na koji nećemo pristati.
Ako Republika Srpska ostane dosljedna i jedinstvena u pravno utemeljenoj borbi za vraćanje otetih nadležnosti i povlačenje nametnutih zakona to bi moglo da znači da je došao kraj OHR-a u BiH, smatra struka.
- I krajnje je vrijema bilo da se kaže "dosta više, ne može," pa i u 90-tim godinama smo bili izloženi raznim vrstama pritisaka i svemu ostalom pa nismo prihvatali to rješenje, čak ih nisu prihvatili ni u vrijeme kada smo bili bombardovani - naglašava Vitomir Popović, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Blagojević poručuje da ne treba odustati, jer to može "biti znak za nastavak kriminala OHR-a na ovim prostorima".
- Zbog toga je neophodno, nasušno potrebno, jedinstvo svih srpskih političkih faktora i vlasti i opozicije - dodao je Blagojević.
Blagojevića pamtimo po tome što je nakon nametnute odluke Vlantina Incka o zabrani negiranja genocida, podnio ostavku. Danas u autorskoj knjizi "Kriminal ohaerizma", navodi da su visoki predstavnici donijeli čak 800 odluka i 140 zakona, direktno kršeći međunarodni Dejtonski mirovni sporazum.