latinica  ћирилица
28/11/2021 |  09:41 ⇒ 10:24 | Autor: RTRS

Različite staze vode ka Gospodu (FOTO)

Opštepoznata je činjenica da monoteističke religije judaizam, hrišćanstvo i islam propovijedaju vjeru u jednog Boga, Stvoritelja čovjeka, vremena i prostora, svih vidljivih i nevidljivih tvari.
Hristovo roždestvo - Foto: RTRS
Hristovo roždestvoFoto: RTRS

Slobodno ispovijedanje, praktikovanje takvog načina čovjekovog hoda ka Tvorcu nailazilo je u minulim vijekovima na osudu, progone, zabrane, porobljavanja, mučenja sa smrtnim ishodom. Manje je poznat podatak da se u 2. vijeku p.n.e. odigrao jedan od presudnih događaja za očuvanje tog istinskog vjerovanja i izvornih principa vjere i duhovnosti.

Pripadnicima jevrejskog naroda, najstarijim poklonicima monoteističke i objavljene religije bili su zabranjeni svi njihovi obredi i vjerski propisi dok su se nalazili pod helenističkim ropstvom.

Postavljanjem žrtvenika u čast paganskom bogu Zevsu, Јerusalimski hram bio je oskrnavljen, ali i ulje koje je čuvano za paljenje obrednih svjetiljki. Mojsijev narod nije mogao više da trpi jaram tuđina i okupatora.

Foto: RTRS

Prva Knjiga Makabejaca spominje da je starac Matatja Hakoen iz rabinske porodice Hašmonejaca zajedno sa petoricom sinova započeo oslobodilački pohod. Poslije starčeve smrti borbu nastavlja njegov sin Јehuda zvani Makabi ( u prevodu sa hebrejskog znači malj ili čekić) i nakon tri godine ratovanja oslobađa Јerusalim, te 25. dana mjeseca Kisleva 167. godine p.n.e. ulazi u Hram, ruši idolske kumire i vrši osvećenje oskrnavljenog žrtvenika i molitvenog prostora u čuvenom Solomonovom hramu.

Legenda govori da su oslobodioci tom prilikom pronašli jedan krčag posvećenog ulja na kojem je bio utisnut pečat velikog rabina. Ulja je bilo dovoljno za samo jedan dan. Ali, dogodilo se čudo i ulje je davalo svjetlost osam dana i osam noći. Inače, broj osam je simbol čuda prema jevrejskom usmenom kazivanju. Tako je nastao praznik čuda oslobođenja Hanuka ili Hanukat habajit, osvećenje Hrama.

Da Makabejci nisu uspjeli u svom oslobodilačkom naumu i borbi, pitanje je da li bi i kako bi danas izgledale monoteističke religije, počevši od jevrejske vjere kao najstarije, a zatim religija koje su nju istorijski slijedile, hrišćanstva i islama. Moguće je samo nagađati.

Božiji planovi čovjeku su nepoznanica i tajna, koja uvijek na kraju donosi dobre plodove. Ove godine u isti dan su se poklopili veliki datumi jevrejske vjere i hrišćanstva, istočnog i zapadnog obreda. Naime, u jevrejskim kućama i sinagogama počinju se paliti hanuka-svjećice na posebno izrađenim svijećnjacima hanukijama 28. novembra po zalasku sunca i tako po jedna više osam večeri zaredom. Istog dana pravoslavni hrišćani započinju Božićni post, koji označava duhovno-molitvenu pripremu za doček i proslavu najradosnijeg dana vjere, Roždestva Hrista Gospoda. Silazak među ljude smrtne i ogrjehovljene prirode, rođenje Ovaploćene Riječi Božije, Hrista Bogomladenca, Drugog Lica Svete Trojice hrišćani koji poštuju Stari ili Јulijanski kalendar slaviće 7. januara, na Božić.

Foto: RTRS

Pripremaju se podjednako duhovno i tjelesno. Molitvom i postom nastoje se osloboditi svega onoga što šteti njihovom duhovnom uzrastanju pri tom hodeći putem praštanja i pomirenja. Nastoje biti spremni za dostojno pristupanje Čaši Gospodnjoj na svetoj tajni pričešća.

Bogosluženja na kojima se sabiru pravoslavni vjernici nezamisliva su bez svjetlosti svijeća voštanica. Od davnina se svijeće pale ne da bi se razbila tama, nego da se pod vidom fizičke svjetlosti odagna duhovna tmina i da se projavi ona svjetlost o kojoj pjeva Psaltir - Tvoja riječ je svjetlost nogama mojim, Gospode, i svjetiljka stazama mojim. Na Svetoj liturgiji prisutne su dikirije, dvije spojene svijeće koje označavaju dvojaku prirodu Hristovu, božansku i čovječansku i trikirije, tri svijeće koje predstavljaju tri lica Svete Trojice, Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetog.

Katolici će posljednje nedjelje ovogodišnjeg mjeseca novembra zakoračiti u period Adventa ili Došašća ( lat. adventus - dolazak), milosno vrijeme do 25. decembra, dana rođenja Isusa Krista, Sina Božijeg. Običaj je da se na adventskom vijencu upali prva od četiri svijeće, što simbolično oslikava dio liturgijske godine od četiri nedjelje koje prethode Božiću. One su i spomen na četiri hiljade godina koliko je prema Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Prva adventska svijeća, svijeća nade nosi naziv postilica ili proročanska svijeća kao spomen na starozavjetnog proroka Isaiju, koji je u svojim viđenjima predskazao rođenje dugočekanog Mesije.

Foto: RTRS

Ljubav, radost i mir simbolično predstavljaju ostale tri svjeće na adventskom vijencu. Postoji i peta svijeća, simbol Kristove bezgrešnosti i ona se pali na Badnjak ili sutradan, na Božić. Priprema hrišćana za dan rođenja Spasitelja svijeta i čovjeka javlja se na Istoku u 4. vijeku, a na Zapadu tri stotine godina kasnije.

Ovim datumima jevrejske i hrišćanske vjere kalendarski je ove godine blizu Rebiu-l-evvel, mjesec rođenja Muhameda ( Muhammed a.s.) posljednjeg Božijeg Poslanika, kome je tokom 23 godine od Uzvišenog Boga stizala Objava Kur'ana Časnog posredstvom meleka Džibrila ( arhangela Gavrila ili Gabrijela). Vjerovjesnik, kako muslimani nazivaju Poslanika Muhameda, poslan je od Alaha ( Allah dž.š.) kao milost svim svjetovima, da bude svjedok i donosilac radosnih vijesti ljudima i poslanik koji opominje.

Јoš za života nazivan je hodajućim Kur'anom. Od njega je i potekla tradicija učenja kur'anskog teksta napamet i memorisanja njegovih ajeta ili stihova od strane hafiza, čuvara Kur'ana Časnog, Božije Upute i Riječi. Svjetlost i njezina simbolika prožimaju, dakle, sve praznike monoteističkih religija. Tako u kur'anskom poglavlju ili Suri "En-Nur" ( Svjetlost) stoji: "Alah je izvor svjetlosti nebesa i Zemlje! Primjer svjetlosti Njegove je udubina u zidu u kojoj je svjetiljka, svjetiljka je u kandilju, a kandilj je kao zvijezda blistava koja se užiže blagoslovljenim drvetom maslinovim, i istočnim i zapadnim, čije ulje gotovo da sija kad ga vatra ne dotakne, sama svjetlost nad svjetlošću!"

Piše: Žana Vukosavljević