latinica  ћирилица
09/12/2021 |  18:40 ⇒ 20:03 | Autor: RTRS

Evropske kompanije napuštaju azijsko tržište - kooperante traže kod nas (VIDEO)

Zapadnoevropske kompanije zbog skupljeg prevoza napuštaju azijsko tržište i kooperante traže na našem prostoru i regionu.
Privreda - Foto: RTRS
PrivredaFoto: RTRS

Ovo je saglasni su mnogi, istorijska šansa za razvoj domaće ekonomije. Kako je iskoristiti? Strani investitori kažu da Srpska i BiH ima mnoge prednosti za povoljno poslovanje, ali i ozbiljan problem – nedostatak radne snage.

Kada dolazi na naše tržište stranog investitora interesuje mnogo stvari, ali gotovo uvijek postavljaju pitanje o broju studenata kažu u preduzeću Kolektor iz Laktaša, koje kao slovenačka investicija na ovim prostorima posluje već nekoliko godina.

- Prvo pitanje je koliko imamo studenata na fakultetima. Mislim da je to ključno ako želimo da privučemo strane investitore i kvalitetne firme - smatra direktor firme Kolektor Predrag Zorić.

Blizina zapadnoevropskog tržišta, jeftina električna energija, konkurentan trošak rada - sve ovo su prednosti poslovanja kod nas.

Ali nedostatak ne samo kvalitetne radne snage, već i broja radnika, mogao bi sve to da nulira, saglasni su privrednici.

- Dobro je što naše kompanije imaju sve veće zahtjeve i tražnje sa zapada ali je negativno to što imamo problem sa radnom snagom - naveo je Goran Račić iz Privredne komore Srpske.

- Mi to jedino možemo da postignemo ako povećamo neto platu, to što naš saradnik odnese kući - naveo je Edin Dacić, predsjednik Savjeta stranih investitora

Smanjenjem zbirne stope poreza i doprinosa, subvencijama, umanjenjem i ukidanjem komunalnih taksi pokušava da utiče na poslodavce da povećaju plate radnicima. Ali znaju na šta treba staviti akcenat ubuduće, kako bi lični dohodak rastao.

- Nelojalna konkurencija i siva ekonomija je ono na čemu treba raditi i uključiti više organa kontrole - poručio je Vjekoslav petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

 Da nema sive ekonomije i isplate dijela plate na ruke pretpostavke iz Vlade su da bi prosječan lični dohodak bio veći od 1.300 maraka.

Bilo bi više novca u budžetu, a i više podsticaja za rasterećenje privrede. Samim tim i veće zarade za radnike. Da li je prosta matematika ili začarani krug iz kojeg treba izaći?!