Na zagrebačkom aerodromu uhapšen Dragan Mitrović

Mitrović od 1999. godine sa porodicom živi u Velikoj Britaniji, gdje je otišao sa hrvatskim dokumentima i zatražio azil, a u svojoj odbrani pred hrvatskim državnim tužiocem nije poricao sukob sa oštećenima, ali osporava kvalifikaciju krivičnog djela koje je označeno kao ratni zločin.

Prema "Veritasovim" saznanjima, Mitrović se u toku rata posvađao sa mještaninom Zdravkom Antićem, hrvatske nacionalnosti, kojom prilikom ga je i ošamario nekoliko puta, ali su se i izmirili i međusobno normalno komunicirali prije Draganovog odlaska u Veliku Britaniju.

Osim toga, Mitrović je i po odlasku u Veliku Britaniju, počev od 2007. godine, redovno dolazio u rodno selo i nije imao nikakvih problema ni sa komšijama niti sa predstavnicima vlasti.

Srbi sa baranjskog područja smatraju da hapšenje Mitrovića ima za cilj odvraćanje izbjeglih Srba od povratka na njihova imanja i zastrašivanje onih koji su ostali da i oni napuste Hrvatsku.

Mitrović je uhapšen u subotu, 8. januara, na zagrebačkom aerodromu, prilikom ulaska u Hrvatsku, a sudija u Osijeku mu je odredio istražni zatvor od mjesec dana, zbog bojazni od uticaja na svjedoke i bijega iz Hrvatske.

Hrvatski mediji su prenijeli da je riječ o bivšem pripadniku srpske Teritorijalne odbrane u mjestu Karanac u Baranji i da je uhapšen na osnovu prijave dvojice muškaraca nesrpske nacionalnosti iz Baranje.

Prema prijavi, jedan od njih je priveden u Teritorijalnu odbranu u avgustu 1991. godine, a drugi u aprilu 1992. godine, gdje su ih, kako kažu, pripadnici Teritorijalne odbrane, među kojima i osumnjičeni, fizički i psihički maltretirali.

"Veritas" napominje da se Mitrović do hapšenja nije nalazio na spisku hrvatskog tužilaštva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 30. juna 2017. godine, na kojem je bilo 1.396 imena, uglavnom pripadnika ЈNA i Srpske vojske Krajine, zbog toga što protiv njega zvanično nije ni bila otvorena istraga.

Prema izvještaju hrvatskog državnog tužilaštva, od 18. septembra 2017. godine, u Hrvatskoj su od 1991. godine, od kada se u njoj vode postupci zbog krivičnih djela ratnih zločina, pa do 30. juna 2017. godine pokrenuti krivični postupci protiv 3.556 osoba, a od toga broja su tek oko 1,5 odsto bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga.

"Veritas" ističe da je ukupan broj procesuiranih danas još veći s obzirom na to da se svake godine procesura više desetina osoba.

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta do sada je uhapšeno 179 Srba, od kojih je 69 izručeno u Hrvatsku.

Od izručenih, do sada je protiv njih 29 postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru.

Trenutno se u hrvatskim zatvorima zbog krivičnih djela ratnih zločina nalaze 24 pripadnika bivše ЈNA i Srpske vojske Krajine, od kojih je 15 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.