Gruško: Proširenje NATO-a nosi rizike neprihvatljive za Rusiju
- Drugi faktor koji ozbiljno utiče na pogoršanje bezbjednosti u Evropi je proces proširenja Alijanse. Podsjećam da je 1997. godine samo jedna zemlja koja ima zajedničku granicu sa Rusijom zakucala na vrata NATO-a i to je Poljska. Danas su u sastav NATO-a ušle mnoge države i njihove teritorije očigledno se koriste za projektovanje sule u pravcu Rusije iz različitih geografskih pravaca i u strateške dubine. To takođe ozbiljno pogoršava našu bezbjednost i stvara za nju neprihvatljive rizike kojima ćemo se suprotstavljati - naglasio je Gruško.
Situacija sa kontrolom naoružanja u Evropi potpuno je degradirala, konstatovao je Gruško.
- Današnji sastanak bio je posvećen upravo analizi svih faktora koji utiču na degradaciju evropske bezbjednosti, koju posmatramo posljednjih godina - objasnio je Gruško.
On je naglasio da Moskva i Sjevernoatlantska alijansa uopšte nemaju objedinjujuću pozitivnu agendu, kao i da je NATO odlučan da obuzdava Rusiju.
- Konačno, jedan od elemenata ove prilično tužne slike je da je kao rezultat odluke NATO-a obustavljena svaka praktična saradnja između nas i Alijanse u oblastima od zajedničkih interesa. Danas uopšte nemamo ujedinjujuću pozitivnu agendu. Za to se izdvajaju kolosalni resursi, ne krije se da je to glavna svrha alijanse i upravo ta činjenica destruktivno utiče na pokušaje izgradnje zajedničke evropske bezbjednosti na drugim principima - precizirao je Gruško novinarima.
Rusija je iskreno i otvoreno ukazala da bi dalje pogoršavanje situacije moglo dovesti do strašnih posljedica po evropsku bezbjednost, dodao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.
- Mi smo vrlo iskreno, direktno, ne pokušavajući da uljepšavamo, koristeći neke politički korektne formule, ukazali na činjenicu da bi dalje pogoršavanje situacije moglo da dovede do najnepredvidivijih i najstrašnijih posljedica po evropsku bezbejdnost. Rusija se ne slaže sa takvim scenarijem - naglasio je ruski diplomata.
On je konstatovao da Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici pokušavaju da ostvare superiornost u svim oblastima i na svim mogućim bojištima.
- To su kopno, vazdušni i morski prostori, a sada svemir i sajber-prostor. Na svim mogućim bojištima - objasnio je Gruško.
Garancije poboljšavaju bezbjednost svih
Garancije koje predlaže Moskva poboljšaće bezbjednost ne samo Rusije, već i zemalja NATO-a, smatra Gruško.
- Mere koje mi danas predlažemo, u obliku kako su utvrđene u nacrtu sporazuma omogućavaju da se ova situacija kardinalno razvije i ponovo vrati izgradnji evropske bezbjednosti na zajedničkim principima i u interesu svih. To neće samo poboljšati stanje vojne bezbjednosti Rusije već će i unaprijediti bezbjednost samih zemalja NATO-a, posebno onih koje danas sebe nazivaju frontovskim - rekao je on.
On je dodao da Rusija čvrsto vjeruje da princip nedjeljivosti bezbjednosti treba da uzima u obzir interese svih, a pokušaji da se takav sistem izgradi bez Moskve osuđeni su na propast.
- Јedno od glavnih pitanja je da NATO princip nedjeljivosti bezbjednosti shvata selektivno. U očima NATO-a, on postoji samo za članice alijanse. I u svojim praktičnim aktivnostima NATO ne namjerava da vodi računa o bezbjednosnim interesima drugih. Čvrsto vjerujemo da princip nedjeljivosti bezbjednosti treba da uzima u obzir interese svih, da su pokušaji izgradnje bezbjednosti protiv Rusije bez učešća Rusije kontraproduktivni i osuđeni na neuspjeh. Nećemo dozvoliti da se to uradi - konstatovao je Gruško.
Razgovor bio otvoren
Razgovori između Rusije i NATO-a bili su otvoreni i sadržajni, otkrili su mnoge razlike po fundamentalnim pitanjima, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.
- Želim da kažem da je razgovor ispao prilično otvoren, direktan, dubok, sadržajan. Ali je istovremeno otkrio veliki broj razilaženja po fundamentalnim pitanjima - rekao je Gruško.
Kako je naveo, ako zemlje NATO-a žele da sarađuju sa Rusijom, onda Alijansa mora da prihvati mirovnu ulogu Rusije.
Prema njegovim riječima, praktično cijela istorija NATO-a, uprkos izjavama o njegovoj "odbrambenoj" prirodi, jeste istorija ratova, intervencija koje su ostavile tragove u vidu uništenih država i miliona izbjeglica.
On je dodao da je Rusija zaustavljala ratove – Nagorno-Karabah, Abhazija, Јužna Osetija, Pridnjestrovlje.
- Ako zemlje NATO-a zaista žele da sarađuju sa nama, moraju da prihvate ovu važnu ulogu Rusije kao zemlje koja garantuje mir na ogromnom evroatlantskom prostoru i koja daje kritičan doprinos očuvanju mira i stabilnosti - objasnio je on.
U Briselu je oko 14.00 časova završena sjednica Saveta Rusija-NATO.
Na čelu ruske delegacije bio je zamjenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško koji je pet godina bio stalni predstavnik Rusije pri NATO i zamjenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin.
Sa druge strane, Alijansu su na pregovorima predstavljali stalni predstavnici 30 država-članica NATO-a, generalni sekretar Јens Stoltenberg i zamjenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman.
Sastanak u Briselu je nastavak rusko-američkih pregovora o bezbjednosnim garancijama održanim 9-10. januara u Švajcarskoj.
Povod za razgovore bio je nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru.
Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmještanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vježbi.