Simić: BiH ne ruše Dodik i Čović, već Izetbegović i oni koji bježe od dijaloga

Reagujući na tekst pod nazivom "Dodik i Čović u tandemu ruše BiH", objavljen u listu "Danas" 21. februara, Simić je rekao da je "poprilično iskrivljena" istina u ovom i ranijim tekstovima, koji potpisuje isti autor, jer je očigledno da ne postoji spremnost da se govori bez simulacije, falsifikovanja i pristrasnosti.

- Nije tačno da, kako to naslov u vašem listu sugeriše "Dodik i Čović u tandemu ruše BiH", prije bi se moglo reći da to upornim odbijanjem poziva na dijalog sa ostala dva konstitutivna naroda, čini vodeći političar bošnjačkog naroda i lider vodeće bošnjačke partije SDA Bakir Izetbegović - naveo je Simić za Danas.

On je istakao da je Izetbegović poznat po tome što je islamski radikalizam pretvorio u opasnu političku ideologiju sa kojom "mlatara" oživljavajući i sada, kada su zategnuti odnosi u BiH, ratnički neoprimitivizam plašeći sopstveni narod, ali i ostale narode u BiH izjavama o mogućem ratu, umjesto da prihvate dijalog sa liderima ostalih naroda prihvatajući tako i normalnost civilnih vremena i vrline civilnog društva.

Simić je ukazao da je Dodik u više navrata jasno rekao da se bori za ustavnu BiH, a ne za njen raspad, dodavši jasno da u Republici Srpskoj ne postoji nikakav plan za secesiju već se samo razmatra šta i kako dalje ukoliko u BiH ne postoji dogovor koji će zadovoljiti sve.

On je podsjetio na Dodikove riječi: "Mi ovdje nikoga nećemo ugroziti. Mi nemamo nikakvu ratnu priču. Јa neću rat".

- Dodik u svojim izjavama naglašava da za status Republike Srpske neće žrtvovati mir, pozivajući na poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji je donesen u Dejtonu a potvrđen u Parizu i Ustava koji je njegov sastavni dio Aneks četiri - rekao je Simić i dodao da ne vidi gdje tu novinar "Danas" vidi rušenje BiH.

Naglasio je da Ustav BiH jasno kaže da sve što nije izričito dato BiH u nadležnost, to pripada entitetima.

- BiH nema nadležnost za vojsku, za pravosuđe, za fiskalni sistem i obavještajnu agenciju. Nema pravo na zemljište, nema pravo na šume. Dodik se upravo bori da se ta nadležnost shodno Ustavu vrate na entitete, tačnije da se ispoštuje slovo Ustava - rekao je on.

Simić je naveo da je, što se tiče Oružanih snaga BiH Dodik u više navrata ponovio da je za BiH najbolje da ona bude demilitarizovana ili da se smanji broj pripadnika Oruženih snaga, da ostane u prvom ciljanom okviru, da se smanje troškovi, da se definiše i da može kao takva da egzistira i dalje.

- Dodik se upravo zalaže da se ta prenesena nadležnost shodno Ustavu vrati na entitete - rekao je on.

Simić je rekao da je one koji se bave krizom u BiH potrebno podsjetiti da se kriza tu davno nastanila zato što BiH nema bazični dogovor o sebi, već je jednim djelom okrenuta međunarodnom intervencionizmu.

On je ukazao da je Dodik još prije 15 godina na Vijeću socijalističke internacionale u Ženevi govorio o potrebi jačanja BiH kao demokratske, složene i decentralizovane zajednice koja počiva na principima Dejtonskog sporazuma i u kojoj će se podjednako voditi računa o interesima njenih konstitutivnih naroda i svih ostalih građana i u kojoj će uloga međunarodne zajednice biti značajno redefinisana kako bi se umjesto njenog intervencionizma stvorili uslovi za jačanje unutrašnjeg dijaloga i dogovora, kao i veće odgovornosti domaćih političkih struktura.

- Značaj ovakvog unutrašnjeg dijaloga, rekao je te 2007. godine Dodik, posebno je bitan kada je riječ o evropskom putu BiH, što je u prirodi stvari ispunjavanje uslova za ulazak u EU, u potpunosti isključuje nametanje odluka visokog predstavnika. Nažalost, pojedini politički lideri i stranke, namjerno ignorišu specifičnost briselske faze i, ne želeći da učestvuju u donošenju razumnih rješenja koja bi bila istovremeno prihvatljiva i za BiH i za EU, a zasnovana na unutrašnjem dijalogu, stavljaju državu u stanje kontinuiranog gubljenja vremena - rekao je Simić.

On je podsjetio da je Dodik svojevremeno u Ženevi rekao da "kakvu god budućnost budemo gradili moramo da vodimo računa da je za trajnu stabilnost BiH, ali i regiona u cjelini, neophodno očuvati taj delikatni balans uspostavljen dejtonskim sporazumom, te da je na tome insistirao do danas.

Prema njegovim riječima, jedino je Čović, koji je i lider HDZ BiH, pokazao spremnost za dijalog i dogovor kojim bi se riješila sva sporna pitanja u BiH, pa svakako i ono ključno da Hrvati mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, a ne da im bira Bakir Izetbegović i njegove pristalice.

On je naglasio da je proces dekonstituisanja hrvatskog naroda u vezi sa izmjenom Izbornog zakona BiH nešto na čemu Hrvati unutar BiH insistiraju već godinama i otuda odluka Hrvatskog narodnog sabora da će u suprotnom pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsolidacijske demokratije kojom će se osigurati potpuna ustavna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

- To nije bila prijetnja, već potez na koji je zbog opstrukcije političkih lidera Bošnjaka predvođenih Bakirom Izetbegovićem, koji bježi od bilo kakvog dogovora, Hrvatski narodni sabor bio primoran - ukazao je Simić.

On je istakao da Srbi i Hrvati unutar BiH žele da budu slobodni bez ikakvog pokušaja majorizacije, bez ugrožavanja tuđih nacionalnih, vjerskih, kulturnih, ljudskih i manjinskih prava, uvijek spremni na dijalog, svjesni da bez njega nema normalnog i slobodnog društva.